Tri decenije nakon ratnih sukoba, Bosna i Hercegovina i Srbija suočavaju se s novim tenzijama koje izazivaju sjećanja na prošlost i strah od budućih podjela. Sahrana Ratka Mladića, koji je osuđen za genocid i ratne zločine, dodatno je zakomplikovala odnose između dvije zemlje.
Neki političari u BiH traže sankcije protiv Beograda, a diplomatski odnosi su na rubu prekida nakon što je BiH povukla osoblje iz ambasade u Beogradu i protjerala dvojicu službenika iz Srbije. Slobodan Šoja, bivši ambasador BiH, izjavio je za BBC da je „nedopustivo“ da se odnosi tako drastično pogoršaju zbog pojedinaca.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, nije odgovorio na upite BBC-a. Mirza Hajrić, bivši diplomata, istaknuo je da je ovo prvi put da se donosi ovakva odluka o povlačenju osoblja iz Srbije. Naglasio je da su ranije odnosi bili još gori, podsjećajući na vrijeme kada je Vojislav Koštunica bio na vlasti.
Izbori u Bosni i Hercegovini zakazani su za 4. oktobar, dok su u Srbiji na rasporedu 25. oktobra. Konaković je zatražio od američkog državnog sekretara Marka Rubija da reaguje na „veličanje osuđenog ratnog zločinca“ i negiranje genocida u Srebrenici.
Portparol Stejt departmenta je izjavio da su napori da se tragedije iz 1990-ih pretvore u političko pozorište uvredljivi za mnoge koji su preživjeli taj period. Tanja Topić, politička analitičarka, dodala je da političari iz Republike Srpske koji su prisustvovali sahrani ne zastupaju interese BiH.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije osudilo je poteze BiH, ali je naglasilo da Beograd ne želi dodatno eskalirati situaciju. „Ostajemo posvećeni miru i dijalogu“, naveli su iz ministarstva.
Reakcije na Mladićevu sahranu
Veličanje Mladića na fudbalskom meču i njegovo sahranjivanje uz zvanične počasti izazvali su osude iz regiona i EU. BiH je odlučila da povuče skoro sve zaposlene u ambasadi u Beogradu, a Željka Cvijanović iz RS kritikovala je Konakovića, tvrdeći da ne može donositi odluke koje se tiču BiH.
U međuvremenu, 14 poslanika Skupštine BiH zatražilo je od međunarodne zajednice da ukine sporazum o specijalnim odnosima Srbije i RS, što su zvaničnici iz RS i Srbije osudili kao napad na suverenitet.
Aleksandar Vranješ, ambasador BiH u Srbiji, optužio je Konakovića da koristi zaposlene u ambasadi za svoje političke ciljeve. Mirza Hajrić je istakao da Konaković ima pravo da vrati diplomate u BiH, dok Slobodan Šoja smatra da bi povlačenje moglo izazvati tužbe.
Igor Crnadak, bivši ministar, naglasio je da je ovakvo povlačenje osoblja neuobičajeno i da bi moglo imati političke posljedice. On smatra da su odnosi BiH i Srbije na najnižem nivou od završetka rata.
Posljedice za građane BiH
Konzularne usluge ambasade BiH će biti prebačene u Zagreb i Podgoricu, što će otežati pristup građanima BiH koji će morati putovati stotine kilometara za osnovne dokumente. Nedim Makarević, bivši ambasador, ističe da bi dugoročno pogoršanje odnosa moglo imati negativan uticaj na privredu.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Bosna i Hercegovina je na četvrtom mjestu među najvećim izvoznikom za Srbiju, s izvozom od 976,6 miliona evra u prvoj polovini 2026. godine. Ovaj prekid odnosa mogao bi imati ozbiljne posljedice po ekonomiju obje zemlje.
