Milorad Dodik je 2007. godine kupio vilu koja se nalazi u elitnom beogradskom naselju Dedinje/ Foto: CINTužilaštvo BiH pokrenulo je istragu o ovoj kupovini još 2015. godine, ali su u proljeće 2026. godine saopštili da nema značajnijeg napretka u istrazi. Tvrde da su državni organi Srbije godinama ignorisali zahtjeve za dostavu ključne dokumentacije.
U Srbiji, kao i u RS-u i dijelu Federacije BiH, postoje zakonski propisi koji se odnose na ispitivanje porijekla imovine i njenog oduzimanja u slučaju da je stečena kriminalnim radnjama. Međutim, u praksi se ti propisi gotovo nikada ne primjenjuju.
„Mi sada očekujemo, da li naivno, da li smo neinformisani, da li ne znamo da ova promjena vlasti u Srbiji riješi korupciju, klijentelizam, zloupotrebu javnih resursa, javnih sredstava (kod nas, op. a), a vlast ovdje formiraju. Mi smo je potvrdili na izborima − isti ljudi koji su na vlasti zadnjih 20 godina“, izjavila je politička analitičarka Tanja Topić.
Vladavina prava i iskorjenjivanje korupcije
Studentska lista najavljuje uvođenje vladavine prava, s posebnim naglaskom na iskorjenjivanje korupcije. Obećavaju da će to postići oslobađanjem pravosuđa, lustracijom javnih funkcionera i ispitivanjem porijekla imovine. Oduzimanjem nezakonito stečenog bogatstva, očekuju da će budžet prihodovati stotine miliona eura, koje će iskoristiti za javna ulaganja.
Zakonski okviri su već uspostavljeni, a programom je predviđeno jačanje i kadrovsko opremanje Poreske uprave, ključne institucije za primjenu Zakona o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu Republike Srbije.
Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela pruža javnim tužiocima posebna ovlaštenja da u saradnji sa drugim državnim organima privremeno ili trajno oduzmu nezakonito stečenu imovinu.
Iako ovi zakonski propisi postoje u Srbiji već godinama, njihova primjena je do sada bila „nikakva“, izjavila je Sarah El Sarag, advokatica i predstavnica Studentske liste. Ona je dodala da će osim fizičkih lica, biti ispitivano i porijeklo imovine firmi povezanih sa njima.
„Javnost je upoznata sa tim da građani Republike Srpske imaju dvojno državljanstvo i samim tim da mogu i da posluju ovde i da budu naši državljani i biće podložni ispitivanju imovine kao i javni funkcioneri ovde i privatna preduzeća koja su poslovala, da li su tenderi ili šta je u pitanju, i na osnovu toga će oni, naravno, ukoliko postoji delo, biti procesuirani”, rekla je El Sarag.
Nesrazmjer između primanja i imovine
Ona je dodala da će ključna saradnja između poreskih uprava biti presudna u ovom procesu. „Ako su vam primanja 2.000 evra, odakle vama stan, naprimer, u Beogradu na vodi od pola miliona evra?”
Poreska uprava može započeti ispitivanje porijekla imovine po službenoj dužnosti ukoliko utvrdi nesrazmjer između imovine i primanja, po prijavi drugog organa, kao i po inicijativi fizičkog ili pravnog lica.
Oba ova zakona postoje i u RS-u, dok je u FBiH usvojen samo Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom. Ipak, efekti primjene ovih zakona još uvijek nisu vidljivi.
Politička analitičarka Topić smatra da je to rezultat zarobljenog pravosuđa koje godinama kontrolišu vladajuće političke strukture.
„Strahujem od toga da je taj dio imovine koja postoji u Srbiji, da je to samo vrh ledenog brijega. Mislim da jako puno imovine naši zvaničnici imaju u zemljama Evropske unije − što u nekretninama, što u novcu.”
Za sada, situacija bi se mogla promijeniti jedino u Srbiji. U prvim danima nakon oktobarskih izbora uslijedila su hapšenja visokopozicioniranih funkcionera i kontrola rada pravosuđa. Zagorka Dolovac, vrhovna javna tužiteljica u Srbiji, naložila je kontrolu svih tužilaštava u zemlji, uključujući i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal.
Istraga o kupovini vile
Tužiocu BiH se 2016. godine obratilo sa molbom da ispita jednog svjedoka i da putem međunarodne pravne pomoći dostavi dokumentaciju u vezi sa istragom o kupovini vile Milorada Dodika, bivšeg predsjednika RS-a i aktuelnog predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Ranije je Javno tužilaštvo za organizovani kriminal odgovorilo novinarima CIN-a da su imali poteškoća u pronalaženju svjedoka, te da su zatražili pomoć od Ministarstva pravde, ali nisu dobili odgovor, zbog čega su tek 2022. godine uspjeli pronaći osobu i saslušati je.
Zapisnike sa saslušanja i traženu dokumentaciju proslijedili su Ministarstvu pravde Srbije, koje od tada ignorira zahtjeve za njihovu dostavu, naveli su iz Tužilaštva BiH.
Novinari CIN-a su još 2009. godine pisali da je Dodik kupio vilu od 342 kvadrata na Dedinju, elitnom naselju u Beogradu. Da bi se 2007. godine upisao kao vlasnik luksuzne trospratnice, morao je isplatiti kupoprodajnu cijenu od 850.000 eura. Tada je otkriveno da je kredit za kupovinu vile dobio tek osam mjeseci kasnije.
U martu 2022. godine, Milorad Dodik je dao izjavu u Tužilaštvu BiH povodom kupovine ove nekretnine. Iz Tužilaštva BiH su novinarima odgovorili da je predmet otvoren, ignorirajući pitanja da li će nakon smjene vlasti u Srbiji uputiti nove urgencije za dostavu podataka.
Dodikov advokat tvrdi da nije bilo krivičnog djela
Goran Bubić, advokat Milorada Dodika, tvrdi da je kupovina vile bila regularna. Iako je prvobitno odbio razgovarati jer je predmet u toku istrage, Bubić je kasnije kontaktirao novinarku i izjavio da su finansijska vještačenja oborila tezu o pranju novca. Tvrdi da je njegov klijent podigao kredit 2007. godine za objekat koji je „tek trebao kupiti“ zbog čega, kako kaže, „nije bilo uslova da se ispostavi hipoteka“. Dodaje da je kreditom iz 2008. godine zatvorio prethodni i da je slučaj potpuno rasvijetljen jer nema krivičnog djela.
Bubić smatra da je priča o nedostavljanju dokumentacije iz Srbije samo izgovor: „Neće niko da podmetne leđa da obustavi istragu koja je davno trebala biti obustavljena“.
Milorad Dodik je godinama podržavao politiku Aleksandra Vučića, čija je Srpska napredna stranka (SNS) bila na vlasti od 2012. godine. Javno je podržavao Vučića i tokom dvogodišnjeg talasa građanskih protesta, koji su započeli krajem 2024. godine. Sveopšte nezadovoljstvo građana Srbije uslijedilo je nakon pada betonske nadstrešnice na renoviranoj zgradi željezničke stanice u Novom Sadu, kada je život izgubilo 16 osoba.
Protesti su doveli do prijevremenih parlamentarnih izbora, održanih 25. oktobra 2026. godine. U izbornoj noći, Milorad Dodik je stajao uz Aleksandra Vučića kada je on proglasio poraz i kraj svoje četrnaestogodišnje vladavine.
Nakon izbora, Dodik je poručio predstavnicima Studentske liste, koji su ostvarili pobjedu na izborima, da se nada dobroj saradnji.
Političari godinama prećutkuju imovinu
Nešić je prilikom preuzimanja funkcije državnog ministra 2023. godine prećutao da je sa suprugom suvlasnik stana od 98 kvadrata i kuće od 176 kvadrata u Novom Sadu. Novinarima CIN-a je tada izjavio da nije znao da se mora navoditi i imovina supružnika, pravdajući se da mu je tako rečeno u Savjetu ministara, odbivši dalje razgovarati o toj temi.
Novi detalji o nekretninama bivšeg državnog ministra bezbjednosti i predsjednika DNS-a, Nenada Nešića, mogli bi biti zanimljivi novoj vlasti u Srbiji. Nešić je nekoliko dana kasnije, gostujući na N1 televiziji, objasnio kako je stekao nekretnine.
„Platio bez kredita, kupio regularno, kupio od primanja. Imam platu. Sve sam platio regularno preko banke gdje primam platu.”
U narednim godinama, Nešić je nastavio trgovati nekretninama u Novom Sadu. Njegova kuća više nije u vlasništvu supružnika, a on je postao vlasnik još dvije nekretnine. Prema katastarskim podacima, trenutno u ovom gradu ima dva stana i garažu.
Nešić i članovi njegove porodice imaju vrijedne nekretnine i u Crnoj Gori, gdje je državno tužilaštvo stavilo ukupno pet njihovih nekretnina u Budvi i Tivtu pod mjeru zabrane raspolaganja.
Tužilaštvo BiH već šestu godinu vodi predmet protiv Nešića, sumnjajući da je počinio krivična djela pranje novca, primanje mita i zloupotreba položaja dok je bio direktor Javnog preduzeća „Autoputevi Republike Srpske“ i da je ostvario finansijsku korist od oko milion maraka.
Njegov ministarski mandat prekinut je početkom 2025. godine, nedugo nakon što je proveo oko šest mjeseci u pritvoru. U maju te godine, izašao je na slobodu, plativši kauciju od 1,37 miliona maraka, založivši jednu od nekretnina.
Nešić nije odgovorio na poziv novinara.