Izraelski premijer Benjamin Netanyahu svakodnevno zove američkog predsjednika Donalda Trumpa i zalaže se za obnovu rata protiv Irana, navodi Financial Times. Prema izvorima koje citira taj list, Netanyahu želi nove zajedničke američko-izraelske vojne operacije, kojima bi se izazvao pad iranskog režima, i nastavak vojnih operacija protiv Irana.
"Netanyahu ga zove svaki dan. Oni koji ne žele rat, i u Bijeloj kući i izvan nje, pokušavaju se tome suprotstaviti", rekao je za britanski list izvor upoznat s razgovorima. Drugi izvor, upoznat sa situacijom u Izraelu, kazao je za FT da trenutno nema "guranja" kojim bi Netanyahu nagovorio Trumpa na takvu odluku. Bijela kuća nije željela komentarisati.
Prema pisanju Financial Timesa, Netanyahu je nakon neodlučnih izbora u Izraelu i dalje premijer u tehničkom mandatu. Njegovo zalaganje za nove operacije zabrinulo je arapske i muslimanske lidere, koji su se posljednjih dana obraćali Trumpu.
Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, predsjednik UAE Mohamed bin Zayed al-Nahyan, katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan zatražili su od američkog predsjednika da diplomatiji da više vremena i da odustane od novih udara.
U regiji strahuju da bi Trump mogao narediti nove napade nakon loših rezultata Republikanske stranke na izborima prošle sedmice. Arapski lideri smatraju da bi nova eskalacija produbila krizu i izazvala žestok iranski odgovor usmjeren na njihove države. "Regionalni lideri mu govore da ne eskalira i da prednost da pregovorima", rekao je izvor FT-a.
Iran je zaprijetio da bi u slučaju napada gađao podmorske kablove u Hormuškom moreuzu i data centre u regiji, čime bi se sukob proširio izvan Bliskog istoka.
Trump se u ponedjeljak sastao s katarskim premijerom šeikom Mohammedom bin Abdulrahmanom Al Thanijem. Poslije sastanka je na Truth Socialu napisao: "Trump vidi pozitivan zamah prema kraju sukoba." Naveo je da Katar, Saudijska Arabija, UAE, Bahrein i Kuvajt preferiraju status quo, odnosno nastavak pomorske blokade Irana, te dodao da su SAD spremne za akciju, ali da se ona u ovom trenutku čini malo vjerovatnom.
U međuvremenu, posrednici rade na privremenom sporazumu. Prema tom prijedlogu, Iran bi otvorio Hormuški moreuz za brodove, a SAD bi ukinule blokadu iranskih luka, dozvolile izvoz iranske nafte i omogućile pristup dijelu zamrznute imovine. I dalje su sporni redoslijed koraka i sudbina 440 kilograma visokoobogaćenog uranija. Washington traži da taj uranij bude iznesen iz Irana, što Teheran odbija.