Promocija knjige publiciste Nenada Čanka održana je sinoć u Sarajevu, gdje je u Bosanskom kulturnom centru predstavljeno izdanje „Zersetzung – operativna obrada razuma“. Čanak je tom prilikom govorio i o tome kakav bi odnos nova vlast u Srbiji mogla imati prema Bosni i Hercegovini.
Ocijenio je da je novoizabrana vlast zasad „mačka u vreći“, jer nije moguće predvidjeti kakvu će voditi vanjsku, regionalnu i unutrašnju politiku. Prema njegovim riječima, ni prve postizborne izjave predstavnika pobjedničke Studentske liste ne daju dovoljno osnova za procjenu da li će doći do zaokreta u odnosima Srbije prema BiH.
Čanak smatra da „treba sačekati prvih sto dana rada nove vlade“. Tek nakon što bude poznato ko će činiti novi saziv i kako će biti raspoređeni resori, bit će moguće donijeti pouzdanije zaključke. U Srbiji su trenutno, kako je rekao, prisutne „aktuelne lavine ostavki i razne promjene“, ali te turbulencije vidi kao posljedicu nastojanja ljudi unutar državnih struktura da se dokažu novim vlastima i zadrže dosadašnje pozicije. Ako to ne mogu, dodao je, nastoje barem ublažiti kaznu.
Govoreći o odnosu snaga, Čanak je upozorio da ne treba potcijeniti Vučićev uticaj. Aleksandar Vučić, prema njegovoj ocjeni, i dalje ima „apsolutnu vlast na lokalnom nivou“, u općinama i gradovima. Istovremeno očekuje da bi nakon formiranja vlade moglo doći do „raslojavanja poslaničke grupe Studentske liste“ na nekoliko grupa različitih političkih opredjeljenja.
Takav razvoj, naveo je, donio bi „potpuno drugi ideološki raspored snaga u parlamentu“, pa bi bila moguća različita iznenađenja. Čanak je rekao: „ne vjerujem u povratak Vučićeve vlasti“ na način na koji je ranije postojala, ali smatra da ne treba sumnjati u njegov veliki uticaj na naredna dešavanja preko ljudi inkorporiranih u „duboku državu“.
Knjiga „Zersetzung – operativna obrada razuma“, koju je objavila bosanskohercegovačka izdavačka kuća ART Rabic, bavi se, prema riječima učesnika promocije, „sistemskom psihološkom slamanju pojedinca označenog kao disident“. Opisane metode imaju za cilj njegovu izolaciju, narušavanje povjerenja drugih ljudi i dovođenje pojedinca u situaciju da preispituje samog sebe. Čanak je rekao i da izdavačke kuće u Srbiji nisu željele objaviti knjigu.
Na promociji je napravljena paralela s „metodama bivše istočnonjemačke tajne službe Štazi“. Njemačka riječ „zersetzung“, upotrijebljena u naslovu, znači „razgradnja“ ili „rastavljanje“.