U razgovoru za N1, politolog Jasmin Mujanović je istakao da Bosna i Hercegovina postaje novo političko poprište između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope. On je ukazao na nedostatak strategije domaćih političkih lidera u odgovoru na promjene u međunarodnom okruženju.
Mujanović je izrazio očekivanje da bi Demokratska stranka mogla osvojiti Predstavnički dom nakon nadolazećih izbora, a postoji mogućnost i za tijesnu većinu u Senatu. "Očekujem da će demokrate nakon izbora preuzeti barem Predstavnički dom Kongresa, a moguće je i tijesnu većinu u Senatu", rekao je on za N1.
Prema Mujanovićevim riječima, takav ishod bi bio ozbiljan udar na administraciju predsjednika Donalda Trumpa, posebno zbog rata s Iranom. On smatra da je Trump odstupio od ključnih poruka iz svoje izborne kampanje ulaskom u novi sukob.
U Washingtonu, rat već stvara ozbiljne političke podjele. Predstavnički dom, pod kontrolom republikanaca, je 23. jula usvojio rezoluciju koja zahtijeva od Trumpa da traži saglasnost Kongresa za nastavak vojne akcije protiv Irana, dok je slična inicijativa u Senatu odbijena.
Mujanović je administraciju Donalda Trumpa opisao kao onu koja se nalazi u "političkom slobodnom padu" i dodao da kontrola republikanaca nad Bijelom kućom i oba doma Kongresa nije donijela očekivane rezultate. Ipak, naglasio je da je Trump u julu 2025. potpisao značajan porezni i budžetski zakon, koji je jedan od ključnih zakonodavnih projekata njegovog drugog mandata.
Za Bosnu i Hercegovinu, Mujanović smatra da je važnija promjena odnosa između Washingtona i evropskih saveznika. "Ovo nije slučajnost. To je ideološka vizija američke desnice koja želi transformisati kompletnu vanjsku politiku SAD-a", kazao je.
Mujanović je kritikovao domaće političke elite zbog nedostatka odgovora na promjene koje se dešavaju između Washingtona i evropskih prijestolnica. "Politička elita i građani moraju konačno početi ozbiljno razgovarati o političkim programima i strategiji. Taj koncept gotovo da ne postoji u Bosni i Hercegovini", rekao je.
On je izrazito kritičan prema vlastima formiranim nakon izbora 2022. godine, navodeći da neki od ljudi na važnim pozicijama nisu dorasli svojim funkcijama, dok pojedini politički akteri, kako tvrdi, ideološki osporavaju samu državu Bosnu i Hercegovinu.
Posebno je spomenuo ruski utjecaj, ističući da Moskva vodi politički sukob s Evropom, a njen utjecaj se ostvaruje preko domaćih političkih partnera, kao što su Milorad Dodik i Dragan Čović.
Mujanović je izjavio: "Najznačajnija svakodnevna borba u Bosni i Hercegovini ostaje borba protiv antidržavnih i antiustavnih aktera okupljenih prvenstveno oko SNSD-a i HDZ-a". On smatra da građani snose veliku odgovornost zbog niske izlaznosti na izborima, što omogućava strankama da dobiju vlast uz podršku malog dijela biračkog tijela.
"Možete protestovati, pisati pisma i kolumne, ali trenutak najveće moći građana jesu izbori", poručio je.
Kao rješenje za institucionalne blokade, predložio je direktno povezivanje plaća političara s njihovim prisustvom na sjednicama: "Nema sjednica – nema plaće. To bi trebalo biti potpuno normalno pravilo", rekao je.
Stanje u bosanskohercegovačkoj politici opisao je kao "kakistokratiju", ističući da političke elite nemaju dovoljno razloga strahovati od biračke kazne ukoliko građani ostanu politički pasivni.
Osvrnuo se i na trenutnu situaciju u Uredu visokog predstavnika (OHR), navodeći da je Louis J. Crishock preuzeo funkciju vršitelja dužnosti visokog predstavnika od 1. jula, dok članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira još uvijek pokušavaju dogovoriti novog visokog predstavnika.
Mujanović smatra da neslaganje međunarodnih partnera otvara prostor domaćim političkim snagama da preuzmu inicijativu. "Ovo je generacijska prilika za političke snage koje se zalažu za suverenu, građansku i euroatlantski orijentisanu Bosnu i Hercegovinu da jasno definišu vlastite zahtjeve i političku viziju", rekao je.
On je zaključio da se promjena odnosa između Washingtona i evropskih saveznika sve direktnije odražava na Bosnu i Hercegovinu, navodeći: "Bosna i Hercegovina je postala najnovije političko ratište između Evrope i Amerike. Upravo zato domaći politički akteri moraju prestati čekati da drugi rješavaju njihove probleme i sami ponuditi političku viziju budućnosti države."
