Moskva bi, prema analizi Liane Fix, mogla napadima dronovima testirati hoće li biti primijenjen Član 5. Sjevernoatlantskog ugovora o kolektivnoj odbrani, dok bi se Evropa istovremeno mogla suočiti s nepredvidljivijim odnosom Washingtona prema NATO-u i Ukrajini.
Fix, stručnjakinja za vanjsku i sigurnosnu politiku iz Vijeća za vanjske odnose (Council on Foreign Relations) u Washingtonu, navodi da je rezultat izbora za američki Kongres među evropskim liderima probudio nadu da će moć Donalda Trumpa biti ograničena. Ipak, prema njenoj analizi objavljenoj u njemačkom magazinu FOCUS, to samo po sebi ne znači poboljšanje odnosa SAD-a i Evrope.
Američki predsjednici koji izgube podršku Kongresa obično se više usmjeravaju na vanjsku politiku, gdje imaju veću slobodu djelovanja nego u unutrašnjim pitanjima, ocjenjuje Fix. Kod Trumpa bi ta sklonost mogla biti izraženija jer mu je ovo posljednji mandat i želi iza sebe ostaviti važno političko naslijeđe.
Jedna od najvećih evropskih briga jeste mogućnost da Trumpova administracija postane još nepredvidljivija prema NATO-u i Ukrajini. Fix upozorava da bi se Trump mogao dogovoriti s Vladimirom Putinom i obustaviti logističku i obavještajnu podršku Ukrajini.
Drugi mogući scenarij podrazumijeva smanjenje američkog vojnog prisustva u Evropi. Kremlj već duže traži povlačenje američkih vojnika iz Poljske i baltičkih država, kao i smanjenje NATO infrastrukture u toj regiji. Moskva bi, u najgorem slučaju, mogla računati i na to da SAD neće pomoći Evropljanima ako Trump nezadovoljstvo izbornim rezultatom pokaže promjenom odnosa prema Evropi i Ukrajini.
Fix ove mogućnosti opisuje kao rizične scenarije, a ne kao odluke koje je Washington već donio ili potvrđene planove Moskve.
Pariz i Berlin zabavljeni sobom
Analitičarka smatra da evropske države moraju ojačati sposobnost djelovanja nezavisno od SAD-a. Francuska i Njemačka uglavnom su zaokupljene unutrašnjom politikom, dok su Norveška i Finska posebno aktivne u održavanju diplomatskih kontakata s Washingtonom i Moskvom.
Takva situacija razlikuje se od 2025. godine, kada su evropski lideri zajednički stali uz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog dok je bio pod pritiskom Trumpove administracije. Fix smatra da bi Pariz i Berlin trebali preuzeti aktivniju ulogu u odbrani evropskih interesa i podršci Ukrajini.
Umjesto stalnog reagovanja na odluke Washingtona, Evropa bi, prema njenom mišljenju, trebala pripremiti rezervni plan za vlastitu sigurnost, uključujući mogućnost da se više ne može oslanjati na pomoć SAD-a. Kao prve korake predlaže zajednički evropski stav protiv obnove trgovine ruskim plinom i preranog ublažavanja sankcija Moskvi, čak i pod pritiskom Washingtona, te ubrzanje korištenja zamrznute ruske imovine u korist Ukrajine.