Politika Bliski istok

Mirko Dautović upozorava na rizik od eskalacije sukoba nakon nejasnih rezultata izbora u Izraelu 27. oktobra

Izbori u Izraelu 27. oktobra nisu donijeli većinu, Netanyahu ostaje premijer u tehničkom mandatu, a Mirko Dautović upozorava na mogućnost rata da se spriječi promjena vlasti.

Mirko Dautović upozorava na rizik od eskalacije sukoba nakon nejasnih rezultata izbora u Izraelu 27. oktobra
Podijeli

Parlamentarni izbori u Izraelu, održani 27. oktobra, nisu rezultirali jasnom većinom za nijedan politički blok, što bi moglo dovesti do nove političke krize i povećati rizik od eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Analitičar međunarodnih odnosa i stručnjak za Bliski istok Mirko Dautović upozorava da bi nastavak političke neizvjesnosti, uz mogućnost novih vojnih operacija protiv Irana, mogao imati ozbiljne posljedice po sigurnost cijele regije.

Dautović je u razgovoru za Fenu istakao da je ponavljanje izbora u Izraelu vrlo izgledno, s obzirom na to da ni blok premijera Benjamina Netanyahua ni opozicija predvođena Gadijem Eisenkotom nemaju dovoljno podrške za formiranje vlade.

Prema preliminarnim rezultatima, Netanyahuov blok osvojio je 53 mandata, opozicioni blok 48, dok su arapske stranke osvojile 19 mjesta u Knessetu, koji broji 120 zastupnika. Za formiranje parlamentarne većine potrebno je najmanje 61 mandat.

Dautović naglašava da su predizborne ankete ukazivale na mogućnost političke pat-pozicije, ali je rezultat arapskih stranaka bio iznenađenje, jer bi njihova podrška mogla biti ključna za formiranje buduće vlasti.

- Veliko iznenađenje je što su arapske partije osvojile čak 19 mandata. To je rezultat značajnog izlaska arapskih birača. Moguće je da su neki jevrejski birači glasali za arapske partije, razočarani nacionalizmom drugih stranaka, kazao je Dautović.

Arapski građani čine oko petinu izraelskog stanovništva, a među njima su potomci Palestinaca koji su ostali nakon osnivanja Izraela 1948. godine.

Posebno naglašava stavove krajnje desničarske stranke Otzma Yehudit, koju predvodi Itamar Ben Gvir, ističući da je teško zamisliti političku saradnju arapskih predstavnika sa strankama koje se protive arapskom stanovništvu, uključujući oduzimanje državljanstva.

Netanyahu ostaje na čelu vlade u tehničkom mandatu, što mu omogućava da nastavi obavljati premijersku funkciju do formiranja nove vlasti.

Dautović smatra da bi borba za politički opstanak mogla dodatno zakomplicirati sigurnosne prilike.

Prema njegovoj procjeni, jedan od mogućih scenarija je obnavljanje vojnih operacija protiv Irana ili intenziviranje sukoba na drugim frontovima, što bi otežalo formiranje opozicione koalicije koja bi se oslanjala na podršku arapskih stranaka.

- Postoji opasnost da Netanyahu ponovo pokrene rat kako bi spriječio svoje političke protivnike da formiraju vlast uz podršku arapskih partija. To je trenutno jedna od najvećih prijetnji za Izrael i Bliski istok, ocijenio je Dautović.

On smatra da se Netanyahuova politička budućnost ne može posmatrati odvojeno od unutrašnjih problema, uključujući sudske postupke zbog optužbi za korupciju, sukobe oko nezavisnosti pravosuđa i pitanja političke odgovornosti za sigurnosne propuste koji su prethodili napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine.

Dautović vjeruje da nastavak sukoba može politički odgovarati Netanyahu, jer skreće pažnju s tih pitanja i otežava promjenu vlasti. Netanyahu je ranije negirao optužbe za korupciju.

Eventualno formiranje vlasti koju bi predvodio Gadi Eisenkot, uz podršku arapskih stranaka, moglo bi donijeti određene promjene u izraelskoj politici, posebno prema Palestincima.

Međutim, Dautović ne očekuje da bi takva promjena automatski otvorila put trajnom rješenju palestinskog pitanja ili brzom uspostavljanju palestinske države.

- Pretpostavljam da bi arapske partije kao uvjet svoje podrške tražile da se omogući dostava humanitarne pomoći u Gazu, da se izraelska vojska povuče i da počne rekonstrukcija Gaze. To ne bi nužno značilo trajno rješenje palestinskog pitanja, ali bi svakako predstavljalo određenu promjenu, istaknuo je.

Prema njegovom mišljenju, smjena Netanyahua mogla bi smanjiti utjecaj njegovih ličnih političkih i pravnih problema na odluke o nastavku vojnih operacija, premda to ne bi garantovalo promjenu u izraelskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici.

Govoreći o regionalnim posljedicama postizborne situacije, Dautović upozorava na mogućnost obnove intenzivnih američkih i izraelskih napada na Iran, posebno nakon međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama, zakazanih za 3. novembar.

Prema njegovoj procjeni, nova vojna eskalacija mogla bi se dogoditi već tokom naredne sedmice, iako naglašava da daljnji razvoj događaja ostaje neizvjestan.

- Tenzije su izuzetno visoke. Postoji mogućnost da Donald Trump, nakon američkih izbora, naredi nove napade na Iran, uz podršku ili inicijativu Netanyahua. To je trenutno najveći problem, kazao je Dautović za Fenu.

On posebno ističe zabrinjavajuću mogućnost iranskog odgovora, podsjećajući na upozorenja iz Teherana da bi novi napadi mogli izazvati snažnu odmazdu širom Bliskog istoka.

Dautović ocjenjuje da je Iran imao vremena da obnovi dio svojih raketnih kapaciteta, a ne isključuje ni mogućnost razvoja novih vojnih sposobnosti, zbog čega bi posljedice eventualne nove eskalacije mogle biti teško predvidive.

U takvim okolnostima, druge regionalne države, posebno Saudijska Arabija, Turska i Pakistan, koje su povezane sporazumom o odbrambenoj saradnji, suočile bi se s teškim sigurnosnim odlukama.

- Ne možemo predvidjeti kako će Iran reagirati, hoće li snažno udariti na Saudijsku Arabiju i hoće li Saudijska Arabija dozvoliti Americi i Izraelu djelovanje kroz svoj zračni prostor. To su pitanja na koja bismo odgovore mogli dobiti već naredne sedmice, upozorio je.

Takav razvoj događaja mogao bi dodatno destabilizirati regionalne odnose, uključujući sigurnosnu situaciju u Libanu, te proširiti posljedice sukoba daleko izvan neposredno uključenih država.

Što se tiče uloge velikih sila, Dautović ocjenjuje da Sjedinjene Američke Države i dalje imaju snažno vojno prisustvo na Bliskom istoku, ali je njihov politički kredibilitet među regionalnim partnerima znatno oslabljen.

Podsjeća da je Washington u ranijim periodima mogao snažno utjecati na odluke regionalnih aktera, no dugotrajni sukobi i iscrpljenost američkog angažmana promijenili su način na koji države Bliskog istoka posmatraju američku ulogu.

- Američki utjecaj je snažan, a vojno prisustvo izuzetno veliko. Međutim, Amerika se više ne doživljava kao kredibilan i predvidiv partner. Regionalne države strahuju da bi ih Washington mogao uvući u rat, a potom se povući i ostaviti ih da se same suočavaju s posljedicama, pojasnio je Dautović.

Zbog toga, prema njegovoj ocjeni, regionalne sile nastoje izbjeći direktno uključivanje u nove sukobe i diplomatskim djelovanjem ograničiti mogućnost daljnje eskalacije.

Iako postoje pokušaji da se političkim pregovorima i regionalnom saradnjom spriječi širenje rata, Dautović je skeptičan prema izgledima za dugoročnu stabilizaciju.

Smatra da je ključni problem nepredvidivost američke politike, zbog čega regionalni akteri nastoje utjecati na Washington da spriječe donošenje odluka koje bi mogle izazvati novi veliki sukob.

- Svi nastoje smiriti Donalda Trumpa i spriječiti ga da uđe u nove ratove. Međutim, plašim se da im to neće poći za rukom, zaključio je Dautović u razgovoru za Fenu.

Podijeli članak
Pripremila

Redakcija portala Krajina News

Google Preferred Source

Pratite Krajina News i na Googleu

Dodajte Krajina.news kao omiljeni izvor na Googleu i lakše pratite najvažnije vijesti iz Krajine, BiH i dijaspore.

Dodajte nas na Google
Nazad