Politika Republika Srpska

Milorad Dodik: Od najmlađeg komuniste do "zaštitnika pravoslavlja" u političkom previranju i promjenama savezništava

Milorad Dodik je od najmlađeg komuniste i reformiste 1990. godine do danas primio Orden Svetog Mardarija i mijenjao političke saveznike, dok je 15 njegovih kompanija bilo pod sankcijama Ministarstva finansija SAD koje su ukinute u oktobru 2025. godine.

Milorad Dodik: Od najmlađeg komuniste do "zaštitnika pravoslavlja" u političkom previranju i promjenama savezništava
Podijeli

Milorad Dodik je političku karijeru počeo kao komunista, a danas se javno predstavlja kao zaštitnik pravoslavlja i prima crkvena odlikovanja. Njegova biografija obuhvata podršku reformističkom projektu Ante Markovića, nacionalističku retoriku, savezništvo s Aleksandrom Vučićem i otvoreno svrstavanje uz Donalda Trumpa.

Promjene u njegovim političkim stavovima i savezima posebno su vidljive kada se uporede njegovi raniji nastupi s potezima nakon promjena u Srbiji i Sjedinjenim Američkim Državama. Dok je podržavao one koji su imali političku prevagu, Dodik je istovremeno mijenjao javni odnos prema njihovim protivnicima.

„Slobodna Bosna“ podsjeća da je Dodik u intervjuu za beogradsku „Politiku“ sam govorio o počecima svoje karijere. Tada je izjavio da je bio „najmlađi komunista i funkcioner“ u Skupštini opštine Laktaši, navodeći da su mu partijska i radna uloga omogućile da izgradi sebe.

Politički se afirmisao uz Antu Markovića i Savez reformskih snaga Jugoslavije, nakon raspada jednopartijskog sistema. Na prvim višestranačkim izborima 1990. godine postao je poslanik u Skupštini Republike BiH na listi Markovićevih reformista.

Projekat kojem je tada pripadao zagovarao je tržišne reforme, modernizaciju, demokratizaciju i očuvanje zajedničke države. U kasnijoj političkoj fazi Dodik je izgradio identitet kroz nacionalističku retoriku, sukobe s državnim institucijama BiH i osporavanje političkog poretka uspostavljenog Dejtonskim sporazumom.

Ta promjena vidi se i u njegovom javnom odnosu prema religiji. Nekadašnji komunista danas prima crkvena odlikovanja i ističe ulogu „zaštitnika pravoslavlja“.

U Americi mu je mitropolit srednjezapadnoamerički Longin dodijelio Orden Svetog Mardarija 2025. godine. Tom prilikom poželio mu je da odlikovanje časno nosi i da pomaže Crkvu i srpski narod.

Prema podacima Ministarstva finansija SAD, 15 kompanija povezanih s Dodikom bilo je pod sankcijama tokom 2023. i 2024. godine. Sankcije su ukinute 29. oktobra 2025. godine, ali su ponovo aktualizovane nakon pobjede demokrata.

Ovi primjeri ne osporavaju ničije pravo na religijsku pripadnost, ali pokazuju koliko se tokom Dodikove političke karijere mijenjao okvir u kojem je javno nastupao. Od najmlađeg komuniste i Markovićevog reformiste stigao je do političara koji crkveno odlikovanje povezuje s javnim isticanjem zaštite pravoslavlja.

Image
Image

Upravo zbog tog raspona, Dodikova biografija otvara pitanje odnosa između ranijih ideoloških opredjeljenja i današnjih političkih poruka. Riječ je o promjenama koje nisu ograničene samo na odnos prema vjeri, već obuhvataju i njegove saveznike, javne ocjene i međunarodne kontakte.

Image
Image

Od Vučićevog saveznika do saradnje sa studentima

Jedan od najizraženijih primjera takvog prilagođavanja jeste odnos prema Aleksandru Vučiću i studentskom pokretu u Srbiji. Dodik je godinama bio među najglasnijim Vučićevim regionalnim saveznicima, podržavao ga na političkim skupovima i javno se zalagao za njegov ostanak na vlasti.

Vučića je predstavljao kao ključnog političkog zaštitnika Republike Srpske. U januaru 2026. godine Dodik je izjavio da je Vučićev ostanak na vlasti pitanje biti ili ne biti za Srbiju.

Istovremeno, prema studentima koji su protestovali protiv Vučićeve vlasti nije pokazivao jednako razumijevanje. Na skupu u Sremskoj Mitrovici u februaru 2025. Milorad Dodik je govorio o „smradovima“ koji se predstavljaju kao druga ili treća Srbija.

Tokom predizborne kampanje u oktobru 2026. studentsku listu nazivao je pokvarenom i plaćeničkom. Tvrdio je da bi Republika Srpska bila njena prva meta i pozivao građane iz RS-a da glasaju za Vučića.

Nakon pobjede Studentske liste na izborima 25. oktobra 2026. godine, njegova javna komunikacija promijenila je smjer. Dodik je čestitao pobjednicima, govorio o demokratskom karakteru građana Srbije i poručio: „Idemo dalje – zajedno.“

U novembru je potom poručio da uvažava legitimitet nove vlasti i da je spreman na institucionalnu saradnju. Ponudio je i nastavak političkih konsultacija kakve je ranije imao s Vučićem.

Od podrške Trumpu do kontakata s demokratama

Sličan obrazac vidljiv je u odnosu prema američkoj politici. Dodik je otvoreno podržavao Donalda Trumpa, a u januaru 2026. izjavljivao je da ga podržava „jasno i javno“.

Uz pohvale Trumpovoj politici, promjenu američke administracije predstavljao je kao priliku za poboljšanje položaja Republike Srpske. Trumpova politika bila je važan dio Dodikove međunarodne političke strategije.

Takav odnos nije ga spriječio da nakon američkih međuizbora u novembru 2026, na kojima su demokrate osvojile oba doma Kongresa, počne tražiti kontakte s političkim predstavnicima Demokratske stranke.

MILIONSKA IMOVINA PONOVNO UGROŽENA

Prema podacima američkog Ministarstva finansija, najmanje 15 kompanija povezanih s Miloradom Dodikom i njegovom porodicom bilo je obuhvaćeno američkim sankcijama tokom 2023. i 2024. godine.

Prema objavljenom spisku kompanija kojima su sankcije ukinute u oktobru 2025. među njima su:

  • Alternativna televizija (ATV)
  • Prointer ITSS
  • Sirius 2010
  • Infinity International Group
  • Infinity Media
  • Kaldera Company
  • K-2 Audio Services
  • Una World Network
  • Global Liberty
  • Agape
  • Agro Voće
  • Fruit Eco
  • Best Service
  • Nimbus Innovations
  • Vorto
  • Zelena Jabuka
  • Elpring
  • See Media Research

Američko ministarstvo finansija je 29. oktobra 2025. objavilo ukidanje sankcija Dodiku, članovima njegove porodice i nizu povezanih kompanija. Nakon što su demokrate preuzele kontrolu nad oba doma Kongresa ponovno je aktualizirano vraćanje sankcija Miloradu Dodiku.

U intervjuu pred novi odlazak u SAD izjavio je da želi susrete s demokratama u Chicagu, koji je opisao kao njihovo političko uporište.

Dodik se pritom nije odrekao Trumpa. I dalje tvrdi da je saradnja s njegovom administracijom prioritet, ali istovremeno otvara vrata političkim predstavnicima koje je ranije napadao.

Do novembra 2026. podržavao je Donalda Trumpa, dok je nakon izbornog uspjeha demokrata počeo tražiti njihove kontakte. Time se, kao i u slučaju odnosa prema Vučiću i studentima, istovremeno zadržava ranija podrška i uspostavlja nova komunikacija s onima koji su dobili političku snagu.

Kada se u istu sliku stave komunista iz Laktaša, Markovićev reformista, kasniji socijaldemokrata i današnji nacionalistički političar s crkvenim odlikovanjem, dobija se biografija obilježena promjenama političkog jezika i savezništava.

U jednoj fazi Dodik je bio Vučićev saveznik i zagovarao njegov ostanak na vlasti. U drugoj je oštro govorio o studentima dok su ugrožavali Vučićevu političku poziciju, a nakon njihovog izbornog uspjeha čestitao im i ponudio saradnju.

Slična promjena dogodila se i na međunarodnom planu: javno je podržavao Trumpa dok je njegova politička struktura imala dominantnu poziciju, a zatim počeo otvarati prostor prema demokratama.

U svim tim epizodama mijenjali su se ideologije, politički saveznici i javne parole. Dodik je, međutim, nastojao ostati uz one za koje procijeni da u datom trenutku imaju političku moć, kako bi ostao na vlasti i spasio milionski vrijednu imovinu.

Podijeli članak
Pripremila

Redakcija portala Krajina News

Google Preferred Source

Pratite Krajina News i na Googleu

Dodajte Krajina.news kao omiljeni izvor na Googleu i lakše pratite najvažnije vijesti iz Krajine, BiH i dijaspore.

Dodajte nas na Google
Nazad