BiH Bosna i Hercegovina

Lažni humanitarni apel za pomoć bolesnom dječaku na Facebooku prevara koja je prevarila stotine hiljada ljudi, navodi Raskrinkavanje

Lažni apel za pomoć dječaku na Facebooku prevario je stotine hiljada ljudi, navodi Raskrinkavanje. Udruženje "Zašto ne" objavilo je analizu i preporuke za borbu protiv online prevara u BiH.

Lažni humanitarni apel za pomoć bolesnom dječaku na Facebooku prevara koja je prevarila stotine hiljada ljudi, navodi Raskrinkavanje
Podijeli

U Facebook grupi "Nada za Andreja" objavljen je apel za pomoć bolesnom dječaku, koji je privukao pažnju stotina hiljada ljudi u Bosni i Hercegovini i regionu. Mnogi građani su, želeći pomoći djetetu u njegovoj borbi protiv teške bolesti, donirali novac i dijelili apel sa svojim prijateljima.

Međutim, ispostavilo se da je sve to bila bestidna prevara, koja je samo jedna u nizu sličnih akcija koje koriste apel na savjest kako bi izmamile novac od dobrih ljudi. Platforma za provjeru činjenica Raskrinkavanje analizirala je primjere lažnih humanitarnih akcija koje su se širile društvenim mrežama u ovom regionu.

Građani država Zapadnog Balkana već godinama su meta raznih prevara, uključujući lažne humanitarne akcije, koje ih ostavljaju bez novca i podataka.

Najbrže rastući oblik zloupotrebe digitalnog prostora

Online prevare predstavljaju jedan od najbrže rastućih oblika zloupotrebe digitalnog prostora. Ove prevare uključuju lažne nagradne igre, lažne internet-trgovine, krađu identiteta poznatih kompanija i institucija, kao i različite oblike finansijskih prevara, koje svakodnevno targetiraju građane i građanke Bosne i Hercegovine. Organizatori ovih prevara koriste mogućnosti koje pružaju velike online platforme kako bi u kratkom vremenu dosegli veliki broj korisnika, često bez straha od razotkrivanja ili adekvatnog sankcionisanja.

Udruženje građana i građanki "Zašto ne" objavilo je publikaciju "Online prevare u Bosni i Hercegovini: Analiza i preporuke za unapređenje odgovora", koja daje pregled najčešćih oblika online prevara, analizira postojeći institucionalni i regulatorni okvir u Bosni i Hercegovini, te razmatra odgovornost različitih aktera u njihovom sprečavanju.

U ovoj publikaciji posebno se osvrće na ulogu velikih online platformi i evropske regulatorne standarde, kao što je Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA), koji uvodi jasnije obaveze platformi u vezi s postupanjima prema nezakonitom sadržaju, transparentnosti digitalnog oglašavanja i zaštite korisnika.

Lažne nagradne igre na Facebook stranicama

Lažne nagradne igre i viralni popusti predstavljaju među najčešćim vrstama prevara na društvenim mrežama u našem govoru. Na Facebook stranicama koje imitiraju poznate brendove automobila, odjeće, namještaja ili bijele tehnike, često se objavljuju "nagradne igre" u kojima građani mogu osvojiti veoma vrijedne nagrade ili im se nude proizvodi po nevjerovatnim cijenama.

Ove "nagrade" uključuju vaučere za kupovinu namirnica, veš-mašine, telefone, pa čak i luksuzne automobile. Učestvovanje u ovim "nagradama" obično zahtijeva jednostavne korake, kao što su ostavljanje komentara, "lajkovanje" i dijeljenje objave. Popularna krilatica "ko igra – taj i dobija" ovdje se doslovno primjenjuje na lažna obećanja; svi koji ostave bilo kakav komentar, bez obzira na ispunjenje drugih "uslova", dobijaju poruku u kojoj se navodi da su osvojili nagradu.

Prava motivacija prevaranata postaje jasna kada dođe vrijeme za registraciju za preuzimanje navodne nagrade. "Srećni dobitnici/e" tada dobijaju link do stranice na kojoj trebaju ostaviti svoje podatke. Ove web stranice su dizajnirane da izgledaju kao zvanične stranice kompanija koje navodno dijele nagrade, stvarajući dojam autentičnosti i povezanosti s brendom.

Ostavljanje ličnih podataka na prevarantskim stranicama

U nekim slučajevima, građani/ke na ovim stranicama moraju ostaviti lične podatke, uključujući broj telefona, navodno kako bi bili kontaktirani za preuzimanje "nagrade". Međutim, ostavljanje broja telefona na ovim stranicama može rezultirati aktiviranjem skupih pretplata. Informacije o registraciji na ovakve pretplate obično su navedene sitnim slovima, često na dnu stranica i na engleskom jeziku, kako bi bile što manje vidljive.

Raskrinkavanje je do sada analiziralo mnoge primjere ovih prevara. Među najčešćim prevarama na društvenim mrežama su i reklame za različite proizvode koji se lažno predstavljaju kao lijekovi, kao i reklame za sumnjive platforme za trgovinu kriptovalutama. Prevaranti često zloupotrebljavaju identitete poznatih lica, uključujući doktore, umjetnike, političare, institucije i medije, kako bi stvorili privid autentičnosti ovih reklama. Cilj ovih zloupotreba je uliti povjerenje građanima kako bi ih naveli na kupovinu proizvoda ili ulaganje novca u sumnjive platforme, uz obećanja brzog izlječenja ili zarade.

BiH nema jedinstven zakon, ali ima podijeljene nadležnosti

U publikaciji koju je objavilo Udruženje "Zašto ne", navedene su preporuke namijenjene različitim akterima, uključujući biznise, donosioca odluka, nadležne institucije, online platforme i organizacije civilnog društva. Ove preporuke su usmjerene na unapređenje koordinacije između institucija, jačanje kapaciteta za otkrivanje i procesuiranje organizatora prevara, razvoj efikasnijih mehanizama prijavljivanja i uklanjanja prevarnih sadržaja, te jačanje digitalne i medijske pismenosti građana.

Trenutno, Bosna i Hercegovina nema jedinstven zakon koji sistemski reguliše online prevare, niti posebne propise koji uređuju odgovornost velikih online platformi za sadržaj i oglase koje distribuiraju. Zaštita građana zasniva se na kombinaciji propisa iz različitih oblasti, uključujući zaštitu potrošača, krivično pravo, elektronsku trgovinu i zaštitu ličnih podataka. Nadležnosti su podijeljene između različitih nivoa vlasti, a identifikacija organizatora prevara često je otežana zbog međunarodnog karaktera ovih prevara.

Udruženje građana i građanki "Zašto ne" pokrenulo je i video kampanju kako bi dodatno educirali građane o online prevarama. Projekat "Adresiranje online prevara kroz odgovornost platformi i osnaživanje građana/ki" podržan je od strane Evropske unije i drugih partnera, uključujući Centar za građansko obrazovanje, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Helsinški komitet za čovekovi prava u Sjevernoj Makedoniji, Tirana Centre for Journalism Excellence i Atlanstku inicijativu, uz sufinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje s nevladinim organizacijama Vlade Crne Gore.

Podijeli članak
Pripremila

Redakcija portala Krajina News

Google Preferred Source

Pratite Krajina News i na Googleu

Dodajte Krajina.news kao omiljeni izvor na Googleu i lakše pratite najvažnije vijesti iz Krajine, BiH i dijaspore.

Dodajte nas na Google
Nazad