Politika Bosna i Hercegovina

Lagumdžija odgovorio na optužbe Trišić-Babić o glasanju BiH protiv rezolucije o veličanju nacizma, ističući usklađenost s EU politikom

Ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija reagovao je na tvrdnje Ane Trišić Babić o glasanju BiH protiv rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma, ističući usklađenost sa EU.

Lagumdžija odgovorio na optužbe Trišić-Babić o glasanju BiH protiv rezolucije o veličanju nacizma, ističući usklađenost s EU politikom
Podijeli

Ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija reagovao je na tvrdnje direktorice Kancelarije za međunarodnu saradnju bh. entiteta RS Ane Trišić Babić da je BiH u UN glasala protiv rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma. Lagumdžija je poručio da ga više ne iznenađuju površnost i nepoznavanje osnovnih činjenica u javnim komentarima o tom glasanju.

Govoreći o onima koji se pitaju zašto je “BiH u UN-u glasala PROTIV rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma” i tvrde da je time “zastupala isključivo stavove sarajevskih i bošnjačkih krugova, a ne zvaničnu vanjsku politiku BiH“, Lagumdžija je naveo: “Da ne koristim druge, još primjerenije ocjene o zlonamjernosti i političkoj pogubnosti takvih stavova.”

Prema njegovim riječima, polazište za razumijevanje odluke trebalo bi biti zvanično opredjeljenje Bosne i Hercegovine da, uz uvažavanje svih država članica UN-a, svoju vanjsku i sigurnosnu politiku usklađuje s Evropskom unijom. Lagumdžija je istakao da se ta politika ne usklađuje s Rusijom, Bjelorusijom i Sjevernom Korejom, dodajući: “Naša vanjska politika više je usmjerena na saradnju sa SAD-om i Velikom Britanijom nego s Kubom i Nikaragvom.”

Lagumdžija je zatim iznio sadržaj rezolucije i okolnosti njenog predlaganja. Kako je naveo, nije usvajan samo naslov “Borba protiv glorificiranja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose jačanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netolerancije”, već dokument od 11 gusto kucanih stranica, sa 20 tačaka preambule i 75 članova koji sadrže definisane ocjene i aktivnosti.

“Bilo bi pametno da različiti komentatori prije izlaska u javnost pročitaju makar ono što piše ispod naslova rezolucije kako se ne bi nepotrebno 'provaljivali' svojim raskošnim neznanjem”, rekao je ambasador BiH pri UN. Dodao je da ne želi koristiti “druge, još primjerenije ocjene o zlonamjernosti i političkoj pogubnosti takvih stavova”.

Rezoluciju, u javnoj komunikaciji nazivanu “Ruska rezolucija”, kao kosponzori su predložili Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Sudan i Turkmenistan. Lagumdžija je podsjetio da se Bosna i Hercegovina, na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, ratificiranog u Parlamentu Bosne i Hercegovine, obavezala usklađivati svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s Evropskom unijom.

Image
alt

“Misija BiH pri UN-u posljednjih godina u potpunosti je ispunjavala tu obavezu”, naveo je Lagumdžija. Prema njegovim riječima, to je postalo posebno važno nakon dobijanja kandidatskog statusa i zahtjeva Bosne i Hercegovine za otpočinjanje pregovora o pristupanju EU.

On je rekao da Bosna i Hercegovina posljednje četiri godine ima identičan stav kao Evropska unija o toj rezoluciji, te da takav stav dijele i SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje. BiH se prije glasanja pridružila zajedničkim izjavama Evropske unije, kao i Crna Gora, Albanija, Ukrajina, Moldavija, Gruzija i San Marino, u kojima je obrazloženo zbog čega glasaju PROTIV ruske rezolucije.

“U izjavama se, između ostalog, ukazuje da ruska rezolucija 'ne pravi razliku između borbe protiv nacionalizma i negiranja postojanja suverenog naroda'.” Lagumdžija je taj dio izjave povezao s tvrdnjom da Rusija takvu formulaciju koristi u Ukrajini, “da bi se stvorio samo jedan u nizu izgovora na koje se Rusija poziva u vođenju agresorskog rata protiv nezavisne demokratske države”.

Da ne bi bilo nesporazuma, naveo je i sadržaj izjave EU kojoj se BiH pridružila. U njoj se, prema njegovim riječima, jasno kaže da su “u potpunosti posvećeni globalnoj borbi protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije, antisemitizma, mržnje prema muslimanima i povezanih oblika netolerancije, ali da, nažalost, ponuđena ruska rezolucija ne pomaže u tom smjeru, već, naprotiv, ide u potpuno drugom pravcu”.

Lagumdžija je naveo i podatke o ranijim glasanjima. “U protekle četiri godine rezolucija je usvajana sa 112 do 117 glasova ZA.” Za nju su, kako je rekao, redovno glasale Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Srbija i Izrael, kao i velika većina zemalja Afrike, Azije, Južne Amerike i Bliskog istoka.

Istovremeno, Bosna i Hercegovina bila je protiv, zajedno s 50 do 54 države. Među njima su bile sve zemlje EU, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Norveška, Island, Lihtenštajn, Australija, Novi Zeland i Japan, kao i sve zemlje Zapadnog Balkana koje su glasale i za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Podijeli članak
Pripremila

Redakcija portala Krajina News

Google Preferred Source

Pratite Krajina News i na Googleu

Dodajte Krajina.news kao omiljeni izvor na Googleu i lakše pratite najvažnije vijesti iz Krajine, BiH i dijaspore.

Dodajte nas na Google
Nazad