Uoči saslušanja pododbora Predstavničkog doma o američkoj politici na Zapadnom Balkanu, ured kongresmena Williama R. Keatinga objavio je izvještaj grupe demokrata u Odboru za vanjske poslove. Dokument, nazvan "Plati pa vladaj na Balkanu", analizira kontroverzne intervencije administracije Donalda Trumpa u Bosni i Hercegovini, ističući kako takva politika koristi ličnim saveznicima predsjednika, dok šteti američkom narodu, navodi američki Just Security.
Izvještaj tvrdi da je administracija donijela "dvije koruptivne odluke koje su donijele više od jedne milijarde dolara za političke saveznike Donalda Trumpa, podrivajući put Bosne i Hercegovine ka evropskim integracijama i ugrožavajući stabilnost regiona". U njemu se spominju i imena povezana s Trumpovom administracijom, uključujući pomilovane osuđenike kao što su Michaela Flynna i Roda Blagojevicha.
Ovaj izvještaj dolazi uoči općih izbora u Bosni i Hercegovini, zakazanih za 4. oktobar, te pred američke izbore na sredini mandata. Njegov sadržaj može poslužiti kao materijal opoziciji bivšeg predsjednika entiteta RS Milorada Dodika, uključujući i građane srpske nacionalnosti koji žele prekinuti dominaciju njegove stranke. Entitet RS je osnovan Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, koji je okončao rat s više od 100.000 žrtava. Ako demokrate povrate kontrolu nad Predstavničkim domom, izvještaj bi mogao biti osnova za istragu o miješanju vanjske politike i poslovnih interesa.
Izvještaj koji je predstavio Keating istražuje složene aspekte politike u Bosni i Hercegovini, ističući da se "resursi američke vlade troše uzalud" kako bi se "obogatila nekolicina sretnika unutar užeg kruga predsjednika". Također se tvrdi da "Trump i njegovi saradnici ruše 30 godina američke politike prema regionu" i da su "nagradili svoje saradnike nagodbama koje finansiraju porezni obveznici".
Konkretno, izvještaj navodi da je Trumpova administracija ukinula dugogodišnje sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima u oktobru 2025. godine, pod pritiskom lobista povezanih s pokretom MAGA. SAD su tada branile ukidanje sankcija kao nagradu za povlačenje secesionističkog zakona od strane Dodikove stranke SNSD, iako su sudovi u Bosni već ranije poništili taj zakon.
Nakon ukidanja sankcija, administracija je navodno olakšala dodjelu koncesije vrijedne više od jedne milijarde dolara za gasovod Južna interkonekcija kompaniji AAFS, koja nema relevantno iskustvo, ali ima jake veze s Dodikom i Trumpom. Njome upravljaju direktni saradnici, uključujući Josepha Flynna, brata Michaela Flynna, i Jessea Binnalla, advokata Trumpove kampanje.
Planirana smjena međunarodnog supervizora
Izvještaj također ukazuje na to da su američki zvaničnici planirali smjenu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, Christiana Schmidta, nakon ukidanja sankcija Dodiku. Schmidt je smijenjen od strane Suda Bosne i Hercegovine 2025. godine zbog zakona koji je kriminalizirao nepoštivanje odluka suda. Ovaj ured, osnovan Dejtonskim sporazumom, nadgleda provođenje uvjeta sporazuma.
Analiza Keatinga sugerira da je smjena Schmidta imala za cilj omogućiti Dodiku da podrži projekt gasovoda, dok je Ambasada SAD-a vršila pritisak na vlasti Federacije Bosne i Hercegovine da upišu AAFS u relevantno zakonodavstvo. Zakon je usvojen u Parlamentu FBiH uz podršku Dodikovih saveznika iz HDZ.
Drugi cilj smjene Schmidta, prema izvještaju, bio je nametanje novog režima državne imovine od strane novog visokog predstavnika, što bi omogućilo izgradnju gasovoda i rasprodaju javnog zemljišta u entitetu RS. Izvještaj implicira da bi pojedinci povezani s Trumpom, uključujući njegovog sina Donalda Trumpa Mlađeg, mogli direktno profitirati od prodaje javnog zemljišta.
Ova perspektiva zatvaranja OHR-a bez reformi uzbunila je evropske saveznike, koji su blokirali američki pritisak za imenovanje novog visokog predstavnika. Za Brisel, promjena odnosa administracije prema Dodiku predstavlja prijetnju sigurnosnim interesima, posebno u kontekstu smanjenja alata međunarodne zajednice za rješavanje Dodikovih provokacija.
Sjedinjene Američke Države su uspjele ukloniti Schmidta, ali nisu osigurale njegovu zamjenu. Rokovi koje su postavili Amerikanci su prošli, a Evropljani nisu postigli dogovor o novom visokom predstavniku Antoniju Zanardiju Landiju, kojeg podržava Vašington.
Pritisak iz redova američkog Kongresa
Keating, s 15 godina iskustva u Kongresu, nije jedini zabrinut zbog američke politike u Bosni i Hercegovini. I demokrate i republikanci su postavljali pitanja o odluci Bijele kuće da ukine sankcije Dodiku. Nedavno, nakon sahrane ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu, Američka helsinška komisija je pozvala administraciju da provede postojeća ovlaštenja, uključujući uvođenje ciljanih sankcija protiv onih koji ugrožavaju mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.
Za Bijelu kuću, potencijalna istraga Kongresa ukoliko demokrate vrate vlast bi mogla biti slična okolnostima koje su dovele do prvog postupka opoziva Donalda Trumpa 2019. godine. Tada su njegovi pokušaji pritiska na Ukrajinu rezultirali dvomjesečnim suđenjem u Predstavničkom domu. Demokrate bi, ukoliko preuzmu Kongres, imale dovoljno materijala za rad.
Ukoliko se administracija suoči s takvom istragom, to bi bio rezultat neiznuđene greške. Nijedan američki interes nacionalne sigurnosti nije unaprijeđen olakšicama za političkog ekstremistu kao što je Milorad Dodik. Izvještaj Keatinga ukazuje na to da je unapređenje američkih poslovnih interesa u regionu poželjno, ali ne i putem fiktivnih kompanija.
