U četvrtak je Mohsen Rezaei, šef sigurnosti Irana, poslan u Kremlj s ličnim pismom iranskog vrhovnog vođe Mojtabe Khameneija. U ovom pismu, glavni zahtjev je isporuka sistema S-400, što se kosi s izjavama Donalda Trumpa koji tvrdi da Rusija Iranu "uopće" ne pomaže.
Rezaei je nakon sastanka s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom izjavio da su razgovarali o važnim regionalnim pitanjima, uključujući poslijeratni period i sigurnosne aranžmane u regionu. Također, razgovaralo se o izgradnji novog gasovoda između Rusije i Irana.
Zahtjev za S-400 predstavlja ključni element iranske odbrambene strategije, posebno nakon što su napadi SAD-a i Izraela značajno oslabili iransku protivzračnu odbranu. Ovi napadi su pokazali da Iran ne može adekvatno zaštititi svoje zračne prostore, nuklearne objekte i vojne komande, uključujući i one koje su pripadale ubijenom bivšem vrhovnom vođi Aliju Khameneiju.
Prema analitičarima i regionalnim zvaničnicima, Rusija godinama nudi sisteme S-400, ali ih ne isporučuje zbog straha od narušavanja odnosa s Izraelom i drugim zemljama u regionu. Također, postoje nagađanja da bi Rusija mogla zadržati ove sisteme zbog vlastitih potreba, s obzirom na pritisak koji trpi od ukrajinskih napada dronovima i raketama na svoje ključne objekte.
Trump je umanjivao značaj odnosa između Rusije i Irana, nastojeći opravdati direktne razgovore SAD-a i Moskve o okončanju rata u Ukrajini. On je 12. oktobra prošle godine odbacio upozorenja o ruskoj i kineskoj pomoći Iranu. Putin je 21. oktobra izjavio američkom izaslaniku Steveu Witkoffu da će Rusija rado pomoći ako može doprinijeti rješavanju krize.
Prema informacijama do kojih je došao The Telegraph, tajni odbor iranskog parlamenta preporučio je izgradnju "strateških odnosa, posebno vojnih, s nezavisnim svjetskim silama poput Kine i Rusije". Također, preporučeno je jačanje "protivzračne odbrane, raketa i dronova". Ovi dokumenti su nastali prije nego što su SAD i Izrael u februaru započeli rat protiv Irana.
U dokumentu se ističe da otpor iranskog naroda vanjskom pritisku tokom posljednje četiri decenije pokazuje da strategija "kolapsa iznutra" ne može lako uspjeti. Nove svjetske sile poput Kine i Rusije, koje ne slijede američku agendu, daju Iranu više prostora za manevar.
Preporučene mjere uključuju jačanje "ekonomije otpora" i smanjenje ovisnosti o prihodima od nafte. Dokument također predlaže javnu i medijsku diplomaciju radi razotkrivanja kontradikcija u ponašanju SAD-a i Izraela, kao i širenje odnosa sa susjednim zemljama kako bi se spriječilo formiranje jedinstvenog antiiranskog fronta. Iran bi trebao igrati veću ulogu u organizacijama poput Šangajske organizacije za saradnju.
U dokumentu se također navodi da se na Bliskom istoku nalazi oko 60 posto svjetskih rezervi nafte i 40 posto rezervi gasa, kao i tri strateška prolaza: Hormuški moreuz, Bab el-Mandeb i Suecki kanal, kroz koje prolazi otprilike trećina pomorske trgovine naftom i kontejnerskog prometa. Iran je zatvorio Hormuški moreuz krajem februara.
Što se tiče sankcija, dokument ističe da su one usporile razvoj odbrambenih tehnologija i gotovo onemogućile kupovinu borbenih aviona i dijelova. Ipak, sankcije su Iranu omogućile da se usmjeri prema samodovoljnosti i razvoju domaćih sistema poput protivzračnog sistema Bavar-373 i dronova Shahed-136 i Ababil.