Provodi više vremena napolju. Vraćao se kasno i zatvarao se u sobu. Izbjegavao je komunikaciju s nama. Tražio je sve više novca. Kod njega smo pronašli drogu.
Ovo su neki od izraza koje su izrekli pred osobljem Savjetovališta za maloljetnike u Kantonu Sarajevo, Bosna i Hercegovina, oni koji su imali hrabrosti da prevaziđu ponos, razbiju stigmu i potraže pomoć za svoju djecu dok je još bilo moguće spasiti ih. Prije nego što zloupotreba preraste u zavisnost. Tokom prvih šest mjeseci rada Savjetovališta, prema Strategiji za borbu protiv zloupotrebe droga Kantona Sarajevo za period 2024-2028, prijavljeno je skoro 60 slučajeva gdje maloljetnici uz roditeljsku pratnju, ili sami roditelji, dobrovoljno traže stručnu pomoć – doktora, psihijatara, psihologa... s ciljem da zloupotreba droga, ili bilo kakva zavisnost, ubrzo postane prošlost, mladalačka greška koju su na vrijeme zaustavili, piše Al Jazeera.
Nekima je to početak većih problema, nekima samo prolazna faza. Za grad s nekoliko stotina hiljada stanovnika, gdje je broj onih koji se mogu smatrati ovisnicima ili koji tome teže znatno veći, 60 izgleda gotovo beznačajno, no taj broj, za koji u Savjetovalištu tvrde da stalno raste, potvrđuje da otvaranje ove ustanove ostvaruje svoju svrhu i privlači one koji žele pomoć bez društvene stigme, a od kojih barem dio neće postati problem zajednice. Koliki god taj dio bio – značajan je. "Već sada imamo pozitivna iznenađenja, ali naravno, kao i kod drugih poremećaja, nikada odmah nemamo rezultate koje želimo", kaže Rasema Okić, direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo.
"Riječ je o osjetljivoj populaciji mladih koji žele isprobati, pokazati se ili dokazati... sve su to odnosi među vršnjacima. No, kod određenog broja djece postoje pozitivni pomaci. Vrijeme će pokazati – neki će sazrijevati, neki će uroniti dublje u problem, a za neke će to biti samo prolazna epizoda", kaže Okić. U početku je planirano otvaranje dnevne bolnice za maloljetnike pri Zavodu za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, ali budući da sama riječ bolnica izaziva određenu stigmu, zaključeno je da će se problemima maloljetnika baviti Savjetovalište za maloljetnike s radom u dvije smjene. I to je bila ispravna odluka, jer roditelji i njihova djeca mogu doći u Savjetovalište direktno, bez neugodnih pogleda punih osuda ili sažaljenja, karakterističnih za društva s naših prostora.
Mali, ali značajni koraci. Roditelji mogu dovesti dijete bez uputnice porodičnog ljekara. Ako imaju bilo kakve sumnje ili naznake, mogu doći u Savjetovalište, gdje će se obaviti screening test, a zatim po potrebi idu u grupe gdje s njima rade i psiholog i socijalni radnik. "Broj onih koji nam se obraćaju stalno raste", priča Okić. "Nismo očekivali takav odziv iz jednostavnog razloga što, prije svega, djeca skrivaju svoje zloupotrebe od roditelja. Nadalje, nekada roditelji nisu spremni prihvatiti taj poremećaj, umanjuju ga i pokušavaju sakriti, te se nerado obraćaju ljekarima, zbog uputnica, procedura... Ne žele da se problem otkrije iz straha od stigmatizacije cijele porodice". No, to se promijenilo uspostavom Savjetovališta.
"Potrebe, očito, postoje, iako sve ide polako. U principu, možemo reći da na mjesečnom nivou imamo do deset prvih pregleda ili kontrola, odnosno dolazaka pacijenata s roditeljima, s kojima, budući da je riječ o maloljetnicima, po zakonu trebaju doći. Naravno, ima različitih slučajeva. Nekada roditelji dolaze rado, ali ne i njihova djeca, kao i obrnuto, no važno je da naši multidisciplinarni timovi bilježe pozitivne promjene", kaže. Ima i 13-godišnjaka. Psihologinja Edina Borovac, jedna od onih koji rade u grupama za terapije, kaže da se tokom sesija maloljetnicima pokušavaju pružiti nova gledišta na život, kao i načini i alati za suočavanje s njegovim izazovima.