U kontekstu sve snažnijih veza Milorada Dodika s Rusijom, postavlja se pitanje koliko je njegova politika usklađena s nastojanjima da se približi administraciji bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Ovo pitanje dobija na važnosti nakon dva značajna događaja koja su se odigrala u proteklih sedam dana, a koja su prošla neprimijećeno u bh. javnosti.
Trumpov zakon o sankcijama Rusiji
Prvi događaj od 18. septembra, kada je Trump potpisao zakon koji ima za cilj povećanje ekonomskog pritiska na Rusiju zbog njene agresije na Ukrajinu, predstavlja značajan korak u dosadašnjem odnosu SAD-a prema Rusiji. Ovaj zakon, poznat kao H.R. 5334, nazvan je po preminulom senatoru Lindseyu Grahamu.
Zakonski akt uključuje širok spektar sankcija usmjerenih prema ruskim zvaničnicima, bankarima, energetskom sektoru, trgovini, vojnoj industriji, kao i prema samom predsjedniku Vladimiru Putinu, kako navodi Fokus.
Jedna od zanimljivih odredbi zakona predviđa sankcije i za strane finansijske institucije koje obavljaju značajne transakcije s ruskim bankama, što bi moglo uključivati i subjekte iz Bosne i Hercegovine, posebno iz entiteta Republika Srpska.
Zakon ne cilja isključivo na ruske građane i kompanije, već uvodi sankcijske mehanizme protiv stranih osoba koje pomažu ruskim subjektima da zaobiđu sankcije.
Subjekti iz RS u registru OFAC
U registru Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a nalaze se podaci o tome kako su subjekti iz Republike Srpske doprinijeli ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Naime, kompanija BN Inženjering iz Bijeljine i njen direktor Savo Cvjetinović u novembru 2023. godine su se našli na američkoj crnoj listi zbog šverca helikopterskih motora u Rusiju. Ova kompanija je, kako je objašnjeno, omogućila prebacivanje helikopterskih motora proizvedenih od strane ukrajinskog giganta “Motor Sich JSC” u Rusku Federaciju, koristeći Bosnu i Hercegovinu kao posredničku tačku.
Period između kraja 2017. i kraja 2019. godine bio je ključan za kompaniju koja je ostvarila milionski profit kroz svoje operacije. Ova firma je sankcionisana na osnovu Izvršne uredbe (E.O.) 14024 zbog njenog direktnog angažmana u vazduhoplovnom sektoru Ruske Federacije. Savo Cvjetinović, koji se predstavlja kao zvanični predstavnik i direktor u Bosni i Hercegovini, povezan je sa firmom “BN Inžinjering” registrovanom u Bijeljini, čiji su stvarni osnivači i vlasnici visokorangirani ruski vojni kadrovi, među kojima se ističe Valerij Avtušenko, bivši zamjenik načelnika vojnog zračnog transporta Oružanih snaga Ruske Federacije.
Pored svoje poslovne uloge, Cvjetinović je istaknuti član Izvršnog odbora SNSD-a, stranke koju predvodi Milorad Dodik, kao i bivši lokalni funkcioner u regiji Bijeljine/Lopara. Također, prepoznat je u BiH kao predsjednik Srpsko-ruske zajednice “Zavet”, organizacije koja promovira proruski uticaj u ovom području.
Šta je Dodik sve obećao Rusiji na sastanku s Kalabuhovom
Iako je zakon koji je potpisao Trump bio jasan, Milorad Dodik je, četiri dana kasnije, 22. septembra, održao sastanak s ambasadorom Rusije u BiH Igorom Kalabuhovom u Istočnom Sarajevu. Na tom sastanku, Dodik je izrazio svoju podršku Rusiji, govoreći o “specijalnim vojnim operacijama u Ukrajini”.
“Istakli smo našu punu podršku ciljevima specijalne vojne operacije. To je još jedan istorijski doprinos ruske snage rušenju hegemonije centara moći koji su htjeli da unište Rusiju kao branu porodice, tradicionalnih vrijednosti i hrišćanstva. Prevarili su se i to se jasno vidi. Rusija pobjeđuje svu vojnu moć Zapada predatu u ukrajinske ruke, a širom Evrope i svijeta jačaju snage zdravog razuma, politike zasnovane na hrišćanskim vrijednostima i odbrani porodice, koje odbijaju socijalne, vjerske i političke eksperimente nad svojim narodima”, izjavio je Milorad Dodik.
Milorad Dodik je izrazio zadovoljstvo što će razgovori između Rusije i Republike Srpske biti “nastavljeni na najvišem nivou u najskorijem mogućem roku”.
On je naglasio da “prijateljstvo sa Rusijom nije stvar dnevne politike – to je strateško opredjeljenje slobodne i ponosne RS”.
Dodikove izjave o “strateškom opredjeljenju” prema Rusiji postavljaju pitanje kako se ta politika uklapa u novu američku strategiju prema Moskvi, koju je Trumpova administracija podržala kroz H.R. 5334.
