U kontekstu sve snažnijih veza Milorada Dodika s Rusijom, postavlja se pitanje koliko je njegova politika usklađena s nastojanjima da se približi administraciji bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Ovo pitanje dobija na važnosti nakon dva značajna događaja koja su se odigrala u proteklih sedam dana, a koja su prošla neprimijećeno u bh. javnosti.
Trumpov zakon o sankcijama Rusiji
Prvi događaj od 18. septembra, kada je Trump potpisao zakon koji ima za cilj povećanje ekonomskog pritiska na Rusiju zbog njene agresije na Ukrajinu, predstavlja značajan korak u dosadašnjem odnosu SAD-a prema Rusiji. Ovaj zakon, poznat kao H.R. 5334, nazvan je po preminulom senatoru Lindseyu Grahamu.
Zakonski akt uključuje širok spektar sankcija usmjerenih prema ruskim zvaničnicima, bankarima, energetskom sektoru, trgovini, vojnoj industriji, kao i prema samom predsjedniku Vladimiru Putinu, kako navodi Fokus.
Jedna od zanimljivih odredbi zakona predviđa sankcije i za strane finansijske institucije koje obavljaju značajne transakcije s ruskim bankama, što bi moglo uključivati i subjekte iz Bosne i Hercegovine, posebno iz entiteta Republika Srpska.
Zakon ne cilja isključivo na ruske građane i kompanije, već uvodi sankcijske mehanizme protiv stranih osoba koje pomažu ruskim subjektima da zaobiđu sankcije.
Subjekti iz RS u registru OFAC
U registru Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a nalaze se podaci o tome kako su subjekti iz Republike Srpske doprinijeli ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Naime, kompanija BN Inženjering iz Bijeljine i njen direktor Savo Cvjetinović u novembru 2023. godine su se našli na američkoj crnoj listi zbog šverca helikopterskih motora u Rusiju. Ova kompanija je, kako je objašnjeno, omogućila prebacivanje helikopterskih motora proizvedenih od strane ukrajinskog giganta “Motor Sich JSC” u Rusku Federaciju, koristeći Bosnu i Hercegovinu kao posredničku tačku.