Bivši predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik nastavlja s omalovažavanjem trenutnog entitetskog predsjednika Siniše Karana, što je posebno došlo do izražaja tokom nedavne posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Bosni i Hercegovini. Tokom ovog događaja, Dodik je marginalizirao ulogu izvršne vlasti u Republici Srpskoj, ne odvajajući se od Vučića.
U svojim javnim istupima, Dodik je ponovo iznio tvrdnje o ekonomskom napretku ovog bh. entiteta. "Najnovija ocjena kreditnog rejtinga je ogromno priznanje da je Republika Srpska otišla dva koraka naprijed. Ogromno priznanje da smo u složenim uslovima prešli dva stepenika naviše", izjavio je Dodik, dodajući da je to "ogroman podstrek našoj privredi i sigurnost za naš narod".
KREDIT NIJE PRIHOD
Ipak, prema informacijama iz "Slobodne Bosne", Dodikove tvrdnje o uspješnoj ekonomiji teško se mogu uskladiti s realnošću, s obzirom na to da je ukupni dug Republike Srpske dostigao oko 6,85 milijardi KM, dok javni dug iznosi oko 6,02 milijarde KM. Vlast se hvali novim zaduženjima kao uspjehom, iako se dio tih sredstava koristi za pokrivanje budžetskih rupa i servisiranje prethodnih dugova. Planirano je dugoročno zaduženje do 1,69 milijardi KM za 2026. godinu.
Osim toga, ne smije se zaboraviti ni dugovanje javnih preduzeća, pri čemu je Elektroprivreda RS krajem 2024. bila najveći dužnik sa oko 106 miliona eura duga. Suština Dodikovih izjava leži u pitanju zašto se stalno mora zaduživati, gdje odlazi taj novac i ko će na kraju platiti dugove.
Dodik i resorna ministrica Zora Vidović nisu se izjasnili o tome kome je Republika Srpska dužna, a nedavno je posuđeno pola milijarde maraka. Ovaj dug od 250 miliona eura (oko 489 miliona KM) ima rok dospijeća 8. maja 2033. godine uz visoku kamatnu stopu od 6,375 posto koja se plaća godišnje.
Podsjećamo, RS je 26. marta na Londonskoj berzi zadužila 500 miliona eura s rokom dospijeća u aprilu 2031. godine, a ta sredstva su iskorištena za vraćanje glavnice starog kredita od 300 miliona eura podignutog u aprilu 2021. po kamatnoj stopi od 4,75 posto. Iako analitičari upozoravaju na opasnost od spirale duga, entitetski premijer Savo Minić je ocijenio da je ovo "uspješno refinansiranje" dokaz finansijske stabilnosti Republike Srpske.
Dok vlasti ističu stabilnost, javnost ostaje uskraćena za odgovor na ključno pitanje – u čijim je rukama dug građana?
(SB)
