Politika Ostala Evropa

DIZEL KOJI JE PRELIO ČAŠU: Trumpov dogovor s Moskvom razbjesnio vjerne republikance

Trumpov dogovor o kupovini pet miliona tona dizela s Moskvom i njegovi potezi prema Ukrajini izazvali su ogorčenje ukrajinskih Amerikanaca u Philadelphiji, koji planiraju glasati protiv republikanaca.

DIZEL KOJI JE PRELIO ČAŠU: Trumpov dogovor s Moskvom razbjesnio vjerne republikance
Podijeli

Ispred ukrajinskog obrazovnog i kulturnog centra u Jenkintownu, mirnom predgrađu Philadelphije, istaknut je transparent s porukom zahvalnosti: „Hvala SAD na podršci Ukrajini“. Unutra, međutim, vladalo je sasvim drugačije raspoloženje. Irene Skulsky, penzionisana nastavnica u kasnim sedamdesetim godinama, izrazila je svoje ogorčenje zbog iznenadnog zaokreta Donalda Trumpa prema njenoj domovini. Smatrala je da je njen sin Darko zamalo izgubio život zbog tih poteza, a sada je željela kazniti njegove kolege republikance na izborima za Kongres koji će se održati naredne sedmice, piše Guardian.

„Kada glasamo, Ukrajinu moramo nositi u srcu“, rekla je okupljenim penzionerima koji su došli na prezentaciju organizacije Daughters of Knyahynya, ženskog udruženja koje dostavlja vojnu opremu ukrajinskim specijalnim jedinicama. „Znam da su mnogi ovdje republikanci, ali sada ne možemo glasati po stranačkoj liniji. Ukrajini smo potrebni. Potrebna im je naša podrška. Moramo promijeniti odnos snaga u Kongresu i Senatu.“

Nekoliko dana ranije, Skulsky je na sastanku Udruženja ukrajinskih američkih penzionera ispričala kako je Darko sjedio u automobilu u koloni na putu do posla u Kijevu kada su ruske bespilotne letjelice i rakete pogodile pet vozila neposredno ispred njega. Prethodno nije bilo nikakvog upozorenja, navodno zbog odluke Washingtona da obustavi razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom, što je od ruske invazije u februaru 2022. služilo kao rano upozorenje na raketne napade.

U posljednjim sedmicama, Trump, koji je tokom pobjedničke predsjedničke kampanje 2024. obećavao da će okončati rusko-ukrajinski sukob u roku od 24 sata nakon povratka u Bijelu kuću, djeluje kao da je napustio Ukrajinu. Dogovorio je kupovinu gotovo pet miliona tona dizela s Moskvom, zaobilazeći američke sankcije. Također je pozvao Ukrajince da smijene predsjednika Volodimira Zelenskog. Njegovu administraciju su optužili da je ukrajinskoj vojsci ograničila pristup satelitskom internetu Starlink.

Republikanci se boje Trumpa

Trumpova administracija negirala je da je ovog mjeseca obustavila razmjenu obavještajnih podataka, dok su odnosi s Ukrajinom naglo tonuli. Ipak, Zelenski je izjavio da njegova zemlja nije dobila nikakvo prethodno upozorenje o dva talasa ruskih raketnih napada. Darko je prošao bez povreda, ali je, prema riječima njegove majke, u napadima poginulo nekoliko ljudi u vozilima ispred njega. Njeno nezadovoljstvo proširilo se i na Trumpove republikance, koje je optužila da „prodaju našu dušu“ umjesto da se suprotstave predsjedniku.

„Republikanci se boje Trumpa. Plaše se da će izgubiti svoje položaje. Mislim da su im srca uz Ukrajinu, ali ne poduzimaju ništa“, rekla je. Mnogi Amerikanci ukrajinskog porijekla izrazit će svoje ogorčenje na biralištima 3. novembra, smatra Eugene Luciw, penzionisani advokat i lokalni predstavnik Američkog kongresnog komiteta za Ukrajinu, organizacije koja se zalaže za interese te zemlje.

„Za Amerikance ukrajinskog porijekla vanjska politika je, uvjeren sam, bez sumnje najvažnije pitanje. Ali mislim da će i prosječni Amerikanac, čak i bez posebne emotivne povezanosti s domovinom u Evropi, vanjsku politiku smatrati veoma važnom temom. Ljudi sve više shvataju da se u Evropi sprema nešto veoma ozbiljno. Ako Ukrajina izgubi ovaj rat, bit će to početak trećeg svjetskog rata“, rekao je.

Najnoviji razvoj događaja u vezi s Ukrajinom samo je posljednji u nizu od tri Trumpove odluke u vanjskoj politici koje bi mogle naštetiti republikancima kada Amerikanci naredne sedmice izađu na izbore. Za birače koji posebno vode računa o troškovima života, što je prema anketama jedno od ključnih pitanja na ovim izborima, mnogo je važniji Trumpov dugotrajni rat s Iranom, kao i njegova odlučnost da uvede carine na uvoz iz velikog dijela svijeta.

Rat s Iranom, koji je Trump pokrenuo zajedno s Izraelom u februaru, ne pokazuje znakove završetka, uprkos njegovim početnim tvrdnjama da će to biti kratkotrajni „izlet“ koji će se sigurno okončati „bezuslovnom predajom“ iranskog islamskog režima. Umjesto toga, Trump je, prema izvještajima, pripremio planove za nove napade na Iran nakon izbora, nastojeći prekinuti kontrolu Teherana nad Hormuškim moreuzom, jednim od najvažnijih energetskih uskih grla na svijetu, kojim je prije nego što ga je iranski režim zatvorio prolazila petina svjetskih zaliha energenata.

Zatvaranje moreuza dovelo je do naglog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, što su osjetili i američki potrošači kroz skuplji benzin i dizel. Dizel je posebno važan za lance snabdijevanja i američke poljoprivrednike. Ankete su dosljedno pokazivale da birači ne odobravaju Trumpovo vođenje rata, kao ni njegovo upravljanje ekonomijom i inflacijom. Prema nedavnom istraživanju AP-Norc, oko 70 posto ispitanika sada kritikuje oba segmenta njegove politike.

Ekonomske posljedice rata dodatno su pojačale inflatorni pritisak koji izazivaju Trumpove carine. One su utjecale na cijene robe široke potrošnje i povećale troškove proizvođača, jer su poskupjele uvezene sirovine poput čelika, bakra i aluminija. Carinska politika dodatno je narušila odnose Washingtona s nekada bliskim saveznicima, a možda najvidljiviji primjer je Kanada, drugi najveći trgovinski partner SAD-a. Odnosi dvije susjedne zemlje pali su na novi nivo u augustu, nakon propasti bilateralnih trgovinskih pregovora.

Nakon njihovog neuspjeha, Trumpova administracija uvela je carine na kanadski uvoz vrijedan 20 milijardi dolara, uključujući automobile, drvne proizvode i mliječne proizvode. Kanadska vlada, predvođena premijerom Markom Carneyjem, uzvratila je istom mjerom. Čak je i republikanski kandidat za Senat u Michiganu, saveznoj državi koja graniči s Kanadom, Mike Rogers, objavio reklamu u kojoj je pozvao Trumpa da okonča trgovinski rat i poručio: „Kanada nije naš neprijatelj.“

Trump je svoju viziju svijeta predstavio s karakterističnom samouvjerenošću. Nakon januarskog američkog napada na Venezuelu, tokom kojeg je svrgnut predsjednik te zemlje Nicolás Maduro, svoju strategiju nazvao je „Donroeovom doktrinom“, igrom riječi nastalom spajanjem njegovog imena i Monroeove doktrine, nazvane po 19. američkom predsjedniku, prema kojoj zapadna hemisfera treba biti isključiva interesna sfera Washingtona.

Hvalio se time da će izvući naftna bogatstva Venezuele i maštao o tome da tu zemlju pretvori u „51. saveznu državu“. To je učinio tokom govora ove sedmice u Corpus Christiju u Teksasu, gdje je pokazao tanker za koji je tvrdio da prevozi milion barela nafte. Ponovio je i frazu „Pobjedniku pripada plijen“, koja je izazvala zaprepaštenje među svjetskim liderima kada ju je prvi put izgovorio na prošlomjesečnom zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Postoje strahovanja da bi njegove neokolonijalne ambicije nakon izbora mogle biti usmjerene prema Kubi, gdje je više puta obećao da će srušiti komunistički režim koji vlada već 67 godina. U međuvremenu, Trumpova fascinacija autoritarnim liderima proširila se i na kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Nakon što se ove godine već sastao s Xijem na samitu u Pekingu, a potom ga ugostio u Bijeloj kući, Trump će narednog mjeseca ponovo otputovati u Kinu na susret s kineskim liderom.

U brojnim pitanjima pokazao je prezir prema diplomatskim pravilima i uobičajenim procedurama. Iskusne diplomate zamijenio je saradnicima poput Stevea Witkoffa, investitora u nekretnine i advokata bez iskustva u vanjskoj politici, te Jareda Kushnera, supruga svoje kćerke i poslovnog čovjeka. Njima je povjerio pregovore o izuzetno složenim pitanjima poput Irana, Gaze i Ukrajine.

Ipak, Trumpov najnoviji zaokret u vezi s Ukrajinom ima posebnu težinu, između ostalog i zato što prijeti dramatičnim raskolom s evropskim saveznicima Washingtona u NATO-u, koji su snažno posvećeni zaštiti Kijeva, smatrajući ga prvom linijom odbrane. Ovaj potez ponovo je skrenuo pažnju na složen Trumpov odnos s Putinom, autoritarnim liderom o kojem je američki predsjednik više puta govorio s divljenjem. Istovremeno, podsjetio je na Trumpovo neispunjeno obećanje da će brzo okončati rat u Ukrajini, koje je često ponavljao tokom predsjedničke kampanje 2024. godine.

Trump je u odnosu prema Zelenskom čas bio oštar, čas pomirljiv. Tokom burnog sastanka u Bijeloj kući u februaru 2025. ukrajinskom predsjedniku poručio je: „Nemate karte u rukama.“ Međutim, kako je mirovni sporazum pod uslovima prihvatljivim Rusiji djelovao sve nedostižnije, odnosi su se prividno popravili. Trump je čak javno spominjao mogućnost da Ukrajini odobri licencu za proizvodnju vlastitih raketa Patriot.

Stao na Putinovu stranu

Posljednjih sedmica, međutim, čini se da je Trump definitivno odbacio dosadašnjeg američkog saveznika i stao na Putinovu stranu. Ekonomisti tvrde da je količina dizela obuhvaćena njegovim dogovorom s Moskvom premala da bi snizila cijene tog goriva. Njihov rast prvenstveno je posljedica rata s Iranom, a ne poteza Ukrajine.

Dodatno ogorčenje izazvao je Trumpov izaslanik Witkoff, koji je Putina pohvalio kao „humanitarca“ nakon što je ruski predsjednik pristao osloboditi 74-godišnjeg američkog državljanina Stephena Hubbarda. Rusija ga je nekoliko godina držala u zatvoru nakon što ga je lažno optužila da se borio na strani Ukrajine.

Ovi potezi naklonjeni Rusiji zaprepastili su Amerikance ukrajinskog porijekla, od kojih su mnogi tradicionalno podržavali republikance još od Hladnog rata. Tada su izrazito antikomunistički predsjednici poput Ronalda Reagana smatrani zagovornicima prava na samoopredjeljenje naroda koji su činili Sovjetski Savez, uključujući Ukrajinu, a koje su nazivali „zarobljenim narodima“.

„Zbunjeni smo i uznemireni zbog svega što se događa“, rekao je Andrij Chornodolsky, predsjednik udruženja penzionera, koji je pozvao članove da zovu Bijelu kuću i ostavljaju poruke u kojima kritikuju nedavne poteze administracije. „Kako nam možete ovo raditi?“

„SAD pomaže zemlji koja želi ponovo potčiniti Ukrajinu i vratiti je u novo carstvo – Rusko carstvo“, dodao je Chornodolsky, koji je bio jednako ljut i na republikance jer nisu kritikovali Trumpa zbog napuštanja Ukrajine. „Kakve poruke stižu iz Kongresa? Tišina mnogo govori. Ako ništa ne poduzimate, onda se slažete s onim ko iznosi takve stavove“, rekao je.

U širem području Philadelphije živi oko 60.000 ljudi ukrajinskog porijekla, što je druga najveća takva etnička zajednica u SAD-u, odmah iza New Yorka. Procjenjuje se da u cijeloj Pennsylvaniji od 105.000 do 122.000 ljudi ima ukrajinske korijene.

Peter i Orysia Hewuka, dugogodišnji republikanci koji su ranije oboje glasali za Trumpa, rekli su da će vjerovatno podržati lokalnog demokratskog kandidata upravo zbog Ukrajine, iako im je takva odluka predstavljala psihološku prepreku. „Veoma mi je teško pomisliti da glasam za demokrate. Cijeli život sam republikanac“, rekao je 88-godišnji Peter, penzionisani nuklearni fizičar. „Ali ne mogu glasati za ljude koji podržavaju ono što Trump radi. Republikanska stranka nas je napustila, a ne mi nju. Veoma je teško meni, ali i mnogim Amerikancima ukrajinskog porijekla, glasati za republikance nakon svega što rade posljednjih mjeseci.”

Luciw iz Američkog kongresnog komiteta za Ukrajinu rekao je da je čak i najodanije Trumpove pristalice u ukrajinskoj zajednici od njega udaljio dogovor o dizelu s Putinom. „Na osnovu onoga što vidim na društvenim mrežama i u drugim razgovorima, rekao bih da ga je napustilo više od 75 posto onih koji su ga podržavali, jer je sada jasno u kojem smjeru sve ide“, rekao je 68-godišnji Luciw, koji se opisuje kao republikanac Reaganove političke škole, ali sada također namjerava glasati za demokrate.

„Sve do posljednjih nekoliko sedmica postojala je nada da je Trumpovo čas podržavanje, čas odbacivanje Ukrajine zapravo dio pregovaračke taktike. Možda će se ipak prikloniti pravoj strani jer je izgledalo da će Ukrajina pobijediti, pa će podržati pobjednika. Ali dogovor o dizelu sve je preokrenuo“, rekao je.

Mykola Hryckowian, direktor Centra za američko-ukrajinske odnose, kazao je da je tri puta glasao za Trumpa i bio aktivan u neformalnoj grupi Ukrajinski Amerikanci za Trumpa, ali da je u međuvremenu prekinuo i posljednje veze s njegovom politikom. „Na posljednjim izborima otišao sam na biračko mjesto ne znajući za koga da glasam. Razmišljao sam čak i da dopišem Zelenskog, ali sam na kraju glasao za Trumpa jer nisam mogao glasati za Kamalu Harris“, prisjetio se. „Danas ne bih mogao glasati za Trumpa.”

Mnogi moji kolege iz odbora bili su, međutim, njegovi izrazito odani pristalice i držali su ga se do samog kraja. Ali u posljednje dvije sedmice promijenili su mišljenje i počeli govoriti: 'Ovo je sramota'.

Nisu svi Ukrajinci iznenađeni Trumpovim potezima. Mark Andryczyk, stručnjak za ukrajinske studije na Univerzitetu Columbia i član upravnog odbora Ukrajinske lige Philadelphije, kulturnog udruženja koje organizuje nastupe ukrajinskih pisaca i muzičara, rekao je da su predsjednikovi potezi bili predvidivi. „Nikada nisam mislio da će Trump biti dobar izbor za Ukrajinu. Dovoljno je pogledati koliko je Rusija bila sretna svaki put kada je izabran“, rekao je.

„Sve informacije koje iznosi o ratu u suštini su ruske propagandne poruke“, dodao je Andryczyk. „Ne mogu zamisliti zašto bi iko mislio da navija za Ukrajinu. Možda su ljudi nekako vjerovali da neće raditi ovo što sada radi. Mislim da su im sada oči otvorene.”

Jasnije sagledavanje Trumpove vanjske politike moglo bi 3. novembra izazvati ozbiljne izborne posljedice za njegove republikanske saveznike. Kada birači izađu na birališta, u prvom planu bit će posljedice njegovih carina po kućne budžete i ekonomski udar rata s Iranom. Ipak, takav ishod mogao bi imati i drugu stranu. Ako Trump u posljednje dvije godine mandata bude ograničen u vlastitoj zemlji Kongresom pod kontrolom demokrata, gdje bi drugdje mogao odlučiti pokazati svoju moć nego u ostatku svijeta?

Podijeli članak
Pripremila

Redakcija portala Krajina News

Google Preferred Source

Pratite Krajina News i na Googleu

Dodajte Krajina.news kao omiljeni izvor na Googleu i lakše pratite najvažnije vijesti iz Krajine, BiH i dijaspore.

Dodajte nas na Google
Nazad