U posljednjim mjesecima, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Dragan Čović, zajedno sa zastupnicom Darijanom Filipović, realizovao je brojne posjete Hrvatskoj. Ova putovanja postala su predmet rasprave, posebno u kontekstu troškova i političkih implikacija uoči Općih izbora 2026. godine.
Dragan Čović obavlja svoju funkciju od 16. juna 2026., dok Darijana Filipović predstavlja građane u Predstavničkom domu i predsjedava Komisijom za vanjske poslove.
Novinska agencija Patria (NAP) ukazala je na učestalost njihovih putovanja u Hrvatsku, ističući korištenje sredstava institucija Bosne i Hercegovine za službena putovanja. Izvještaj sugerira da neki od susreta imaju izražen stranački i predizborni karakter, međutim, nije navedena odluka nadležnih institucija koja bi potvrdila eventualne zloupotrebe.
Infografika: Slobodna Bosna
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine predstavila je susrete između Čovića i Filipović u Hrvatskoj kao institucionalne aktivnosti, uključujući sastanak s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem 21. jula i sastanak s premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem dan kasnije.
Intenzivna putovanja pred izbore
HDZ BiH je 13. aprila 2026. godine jednoglasno izabrao Darijanu Filipović za kandidatkinju za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.
Nakon objave kandidature, NAP je primijetio da su putovanja Čovića i Filipović u Hrvatsku postala učestalija, dovodeći ih u vezu s nadolazećom izbornom kampanjom. Ova ocjena se temelji na autorovom mišljenju, a ne na zvanično utvrđenom kršenju izbornih propisa.
Početkom augusta, Čović i Filipović su posjetili Split, gdje su se sastali s gradonačelnikom Tomislavom Šutom. Grad Split je saopćio da su razgovarali o jačanju saradnje između Splita i gradova u Bosni i Hercegovini, razmjeni iskustava, zajedničkom planiranju razvojnih inicijativa i povezivanju lokalnih zajednica.
Na političkom skupu HDZ-a u Splitu, gdje su se raspravljalo o izborima u Bosni i Hercegovini, položaju Hrvata, evropskim integracijama i ulozi žena u politici, prisustvovali su i župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, gradonačelnik Šuta i drugi zvaničnici HDZ-a iz Hrvatske.
Čović i Filipović su se sastali i s Bobanom, a razgovarali su o saradnji između Bosne i Hercegovine i Splitsko-dalmatinske županije, kao i o Sporazumu o saradnji ove županije sa Zapadnohercegovačkim kantonom.
Prema informacijama sa sastanka, sporazum obuhvata oblasti privrede, infrastrukture, obrazovanja, turizma, zdravstva, kulture i korištenja evropskih fondova, a posebno je istaknuta povezanost Dalmacije i Hercegovine te svakodnevno kretanje radnika preko granice.
Isplaćene dnevnice veće od 12.000 KM
Prema navodima NAP-a, od januara 2023. do 13. augusta 2025. godine, Čoviću je isplaćeno ukupno 12.054,15 KM na ime dnevnica. Ove brojke nisu potkrijepljene javno dostupnim dokumentima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, te ih treba tretirati kao podatke koje je objavio taj medij.
Tokom 2025. godine, evidentirano je 25 dnevnica za putovanja u inostranstvo, za koje je isplaćeno 2.983 KM, kao i tri dnevnice u Bosni i Hercegovini u ukupnom iznosu od 120 KM.
Za 2023. godinu, NAP navodi 38 dnevnica za putovanja u inostranstvo i 27 u Bosni i Hercegovini, uz ukupno isplaćenih 4.472,15 KM. U 2024. godini evidentirano je 36,5 dnevnica za putovanja u inostranstvo i 15 u zemlji, uz ukupnu isplatu od 4.479 KM.
Troškovi Čovićevog vozača također su istaknuti, s isplaćenim 7.364,50 KM za dnevnice tokom tri godine, dok je za 1.235 sati prekovremenog rada primio dodatnih 10.458,49 KM.
NAP smatra da dio aktivnosti Čovića i Filipović ima karakter stranačkog djelovanja koje se predstavlja kao institucionalno, posebno s obzirom na to da je Filipović već potvrđena kandidatkinja HDZ-a BiH za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
S druge strane, zvanična saopćenja Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ukazuju da su sastanci s najvišim zvaničnicima Hrvatske vođeni u cilju rasprave o bilateralnim odnosima, evropskom putu Bosne i Hercegovine, reformama, energetici i infrastrukturnim projektima.
Zbog toga, bez odluke nadležnih institucija, ne može se zaključiti da su službena sredstva korištena protivno propisima ili za finansiranje izborne kampanje.
