Dragan Čović i Milorad Dodik otvoreno najavljuju da očekuju svoje predstavnike u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine od jeseni. Željka Cvijanović, članica Predsjedništva ispred SNSD-a, obavlja ovu funkciju već četiri godine, dok HDZ računa na Dariju Filipović kao kandidatkinju koja bi mogla ostvariti rezultat koji im godinama izmiče. Takav ishod bi mogao potpuno blokirati Bosnu i Hercegovinu, navodi NAP.
Ova izborna utrka se odvija u trenutku kada Čović aktivno zagovara izmjene Izbornog zakona, uz podršku zvaničnog Zagreba u pitanjima unutrašnjeg uređenja BiH. Hrvatska otvoreno prijeti da će BiH moći napredovati ka Evropskoj uniji samo pod njihovim uslovima, koji podrazumijevaju potpunu kapitulaciju BiH.
Iz Srbije i manjeg bh. entiteta dolaze poruke koje relativiziraju ratne zločine i negiraju presuđeni genocid, što dodatno dovodi u pitanje suverenitet države. Ovi politički obrasci nisu novi, ali predstavljaju kontinuitet politika koje Bosnu i Hercegovinu drže u stalnoj političkoj krizi, sprječavajući njeno članstvo u NATO-u i EU.
U slučaju da kandidati SNSD-a i HDZ-a osvoje pozicije u Predsjedništvu, otvorio bi se put za potpunu političku dominaciju ovih stranaka u formiranju državne vlasti. Ovaj odnos snaga imao bi direktan uticaj na izbor Vijeća ministara BiH, rukovodstva sigurnosnih agencija i drugih ključnih institucija. Iskustva iz prethodnog mandata pokazuju da takva većina nije doprinijela napretku ka EU i NATO-u, već je blokirala reformske procese.
Odgovornost za ovakav razvoj situacije ne snose samo SNSD i HDZ. Značajan dio odgovornosti leži i na Trojci, koja je nizom političkih ustupaka omogućila partnerima da preuzmu ključne poluge vlasti. Posebno je zabilježeno da je Borjana Krišto postala predsjedavajuća Vijeća ministara zahvaljujući dogovoru u kojem je Trojka pristala prepustiti HDZ-u kontrolu nad izvršnom vlašću.
U ovim okolnostima, izbor člana Predsjedništva dobija dodatnu političku težinu. Kandidatura Slavena Kovačevića predstavlja šansu da u Predsjedništvu ostane glas koji će dosljedno braniti ustavni poredak, institucije BiH i njen evropski put.
Kovačević se ne oslanja na etničko predstavljanju, već na jasne političke stavove i zalaganje za građanski model države. Također, on ne dozvoljava nikome da određuje ko je dobar ili loš Hrvat, jer za to niko nije ovlašten. Oni koji žele monopol na etnicitet ne žele Kovačevića u Predsjedništvu jer bi njegovo prisustvo moglo ugroziti kriminalne saveze SNSD-a i HDZ-a. Ako Kovačević osvoji mjesto, to bi značilo nastavak politike otpora protiv pokušaja blokada državnih institucija.
Izbori u oktobru će stoga biti mnogo više od izbora pojedinaca. Građani će birati između politike blokada i trgovine državnim interesima i politike koja Bosnu i Hercegovinu vidi kao funkcionalnu i suverenu državu sa jakim institucijama, piše NAP.
