Iako je Milorad Dodik politički oslabljen, i dalje ima značajnu moć i sposobnost manevriranja, smatra Ismail Ćidić, stručnjak za vanjsku politiku i međunarodne odnose. U razgovoru za Hayat TV, Ćidić je govorio i o trenutnoj poziciji Bosne i Hercegovine u kontekstu globalne nestabilnosti.
Ismail Ćidić je u emisiji "7Plus" istakao da se međunarodni odnosi razvijaju brže nego što političke strukture u Bosni i Hercegovini mogu adekvatno reagovati na te promjene.
On smatra da male države ne smiju imati pasivnu vanjsku politiku, već trebaju razviti jasnu dugoročnu viziju za svoj razvoj i međunarodno pozicioniranje.
"Male države moraju primjenjivati višedimenzionalnu politiku. Potrebno je imati jasnu domaću politiku, znati na koga se možemo osloniti, koji su ključni projekti i imati viziju o izgledu države za 15, 30 ili 50 godina", izjavio je Ćidić.
On smatra da Bosna i Hercegovina treba ozbiljnije ulagati vrijeme, političke resurse i strateško razmišljanje u odnose s međunarodnim partnerima.
Upozorava da se država više ne može oslanjati isključivo na međunarodni kapital i simpatije stečene tokom rata devedesetih godina.
Kao primjer navodi Moldaviju, koja je napravila značajan napredak prema Evropskoj uniji. Moldavija je u junu 2026. godine počela otvarati pregovaračke klastere, dok Bosna i Hercegovina još uvijek čeka na početak tog procesa.
Što se tiče NATO-a, Ćidić ističe da je Moldavija ostvarila veći međunarodni iskorak, iako formalno ostaje ustavno neutralna država, a saradnja s NATO-om ne znači pristupanje Savezu.
Dodik ranjen, ali i dalje moćan
Razgovor se također fokusirao na politički utjecaj bivšeg predsjednika entiteta RS Milorada Dodika, lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama i stav velikih sila prema političkim strukturama u Bosni i Hercegovini.
Ćidić smatra da se rezultati lobiranja ne mogu ocjenjivati samo kroz kratkoročne odluke.
"Lobiranje nije samo angažiranje lobističke firme i očekivanje rezultata. To je složeniji proces i obično se rezultati ne vide odmah, već nakon godina", kazao je.
Prema njegovoj analizi, političke strukture iz entiteta RS godinama ulažu u lobiranje, a jedan od ciljeva je utjecati na percepciju Dodika i politike SNSD-a u Washingtonu.
Dodik je 29. oktobra 2025. godine uklonjen s američke liste sankcioniranih osoba, zajedno s nizom povezanih osoba i kompanija.
Ćidić smatra da američka vanjska politika često počiva na pragmatičnoj procjeni političke snage i kontrole institucija.
"Sjedinjene Američke Države vode vrlo pragmatičnu vanjsku politiku, bez obzira na administraciju. Kao velika sila, poštuju jake lidere i institucije", rekao je.
U tom kontekstu, opisuje Dodikovu dugogodišnju političku strategiju kao model u kojem se prvo postavljaju maksimalistički zahtjevi, a zatim se dio njih povlači, dok ono što ostane postaje novi politički rezultat.
Kao primjer naveo je situaciju u kojoj bi Dodik pokrenuo deset spornih zakona, a zatim odustao od devet.
"U Sarajevu će reći: pobijedili smo Dodika, povukao je zakone. Međutim, možda nikada nije imao namjeru provesti svih deset, već mu je cilj bio završiti s jednim ili dva", ocijenio je Ćidić.
Na pitanje je li Dodik danas slabiji, odgovorio je potvrdno, ali uz važnu napomenu.
"Da li je ranjen? Jeste. Da li je posljednjim lobističkim aktivnostima stavio sva jaja u jednu košaricu? Jeste. Kako će izgledati naredne godine za njega, vrlo je nepredvidljivo", izjavio je.
Ipak, naglašava da Dodik svoju političku moć nikada nije isključivo crpio iz funkcije predsjednika entiteta RS.
Tu funkciju trenutno obavlja Siniša Karan, dok je Dodik ostao predsjednik SNSD-a.
Ćidić smatra da Dodik i dalje ima stranačku infrastrukturu, političke veze i druge alate utjecaja koje je gradio tokom prethodnih dvadeset godina.
BiH mora imati vlastitu strategiju
Govoreći o predstojećim izborima, Ćidić je podržao uvođenje novih tehnologija koje bi trebale smanjiti prostor za izborne nepravilnosti.
Prema njegovom mišljenju, čak i relativno malo smanjenje zloupotreba moglo bi značajno utjecati na izborni proces.
"Svako smanjenje malverzacija je apsolutna pobjeda. Treba ulagati značajnije u reforme gdje god je to moguće", rekao je.
Također je govorio o evropskom putu Bosne i Hercegovine, naglašavajući da članstvo u Evropskoj uniji ne bi trebalo biti samo politički slogan ili konačni cilj.
"Sama Evropska unija nikada ne bi trebala biti cilj samo da bi bila cilj. Ona je sredstvo za postizanje reformi, unapređenja i boljeg društva", kazao je.
Ćidić smatra da Bosna i Hercegovina paralelno s evropskim integracijama mora graditi jake ekonomske, političke i trgovinske odnose s pojedinačnim evropskim državama.
Posebno upozorava na globalne promjene koje su nastale nakon pandemije, ruske invazije na Ukrajinu i ratova na Bliskom istoku.
"Svijet ulazi u fazu kontinuirane nestabilnosti i problema, i moramo se navikavati na to", naglasio je.
U takvom svijetu, Bosna i Hercegovina ne može sebi priuštiti politiku koja se svodi na odgovaranje na poteze drugih.
Jedan od ključnih problema vidi u nedostatku dugoročnih državnih i stranačkih strategija.
"Samo nekoliko značajnijih političkih stranaka ima viziju za 2040. ili 2050. godinu. Ako ne razmišljate o tome šta vas sutra može čekati i gdje želite završiti, teško ćete doći do bilo kakvog cilja", ocijenio je Ćidić.
Nedostatak strategije, prema njegovom mišljenju, omogućava drugim političkim centrima da nameću dnevni red.
Ćidić smatra da SNSD i HDZ BiH, uz podršku svojih političkih partnera, često uspijevaju određivati teme i tempo političkih procesa, dok druga strana pretežno reagira na njihove poteze.
Njegova poruka je da Bosna i Hercegovina, u vremenu velikih geopolitičkih promjena, mora prestati samo reagirati na tuđe inicijative i početi definirati vlastite dugoročne interese.
