Reforme prema NATO-u, modernizacija Oružanih snaga BiH i veća izdvajanja za njihovo opremanje ključni su zadaci koje Bosna i Hercegovina mora nastaviti provoditi, izjavio je Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i predsjedavajući Komisije za saradnju s NATO-om.
Brkić je, gostujući u podcastu "NATO za BiH", rekao da je realizacija Individualnog partnerskog programa dostigla približno 70 posto. Trenutnu fazu odnosa Bosne i Hercegovine i NATO-a ocijenio je stabilnom, ali je izrazio nezadovoljstvo dosadašnjom dinamikom približavanja.
„Ono što radimo na evropskom putu trebamo nastaviti i na NATO putu. Moramo provoditi reforme, raditi na modernizaciji Oružanih snaga i izdvajati više finansijskih sredstava za njihovo opremanje“, kazao je Brkić.
On je naglasio da preuzete obaveze moraju biti provedene u praksi. Za nastavak reformskih procesa, dodao je, potrebno je osigurati stabilnost i kontinuitet rada institucija, kao i što skorije uspostavljanje vlasti.
Prema njegovim riječima, institucije moraju imati kapacitet za provođenje dogovorenih aktivnosti i preuzimanje odgovornosti prema međunarodnim partnerima.
„Nezadovoljan sam jer bih volio da smo brže i da smo već u članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u. To je politički stav koji zagovaram i implementiram. Međutim, Bosna i Hercegovina je država triju konstitutivnih naroda, dvaju entiteta i jedna država. Moramo praviti iskorake na temelju konsenzusa“, kazao je Brkić.
Govoreći o iskustvima zemalja regiona, posebno Crne Gore, istakao je da napredak susjednih država treba biti dodatni poticaj BiH.
„Svaki uspjeh susjeda iz naše regije uspjeh je i za nas. Potrebno je znati koji su naši ciljevi i ispunjavati ih, a reforme koje dobivamo od Evropske unije i NATO-a ne bismo trebali pretvarati u predmet unutrašnjih političkih sukoba“, poručio je.
Brkić je posebno ukazao na potrebu većih ulaganja u Oružane snage BiH. Modernizacija, prema njegovim navodima, nije važna samo zbog ispunjavanja NATO standarda nego i zbog jačanja sposobnosti države da odgovori na prirodne nepogode i druge krizne situacije.
Ulaganja u sigurnost, dodao je, obuhvataju i zaštitu od kibernetičkih napada, dezinformacija i drugih hibridnih prijetnji.
„Morat ćemo razumjeti da nam više izdvajanja za sigurnost jamči veću sigurnost. To ne mora nužno značiti kupovinu tenkova, nego i osiguranje od kibernetičkih napada, lažnog informiranja i podmetanja lažnih vijesti. Sigurnost košta“, zaključio je Brkić.