Piše: Milan Blagojević (BN)
U svjetlu odluke Ustavnog suda BiH od 25. septembra 2026. godine, koja je donesena na kraju izbornog mandata od oktobra 2022. do oktobra 2026. godine, važno je ukazati na dvije značajne štetne posljedice vladavine Milorada Dodika tokom ovog mandata.
Prva posljedica, koja se dogodila krajem mandata, proizašla je iz odluke Ustavnog suda BiH broj U-10/26, dok je druga, starija posljedica, zabilježena u julu 2023. godine, skoro na početku Dodikove vladavine.
Obje posljedice su štetne za Republiku Srpsku i nisu otklonjene, već su ostale prisutne i nastaviće se.
Naime, Milorad Dodik je krajem juna 2023. godine naredio poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske da usvoje Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, što su oni odmah učinili.
Ovaj zakon je očigledno suprotan Ustavu BiH, koji propisuje da odluke Ustavnog suda BiH važe na cijeloj teritoriji BiH, uključujući i Republiku Srpsku.
Ova situacija je dovela do toga da je Kristijan Šmit, početkom jula 2023. godine, nametnuo krivično djelo neizvršenje odluka visokog predstavnika, što ne bi učinio da Dodik nije prethodno stvorio uvjete za to svojim naređenjem Narodnoj skupštini.
Iako se ne može opravdati Šmitova akcija, između ta dva događaja postoji jasna veza koja nadilazi puk uzrok i posljedicu.
Dodik pokušava skrenuti pažnju sa ove veze iznoseći tvrdnje da je Šmit planirao nametnuti zakon o državnoj imovini BiH, što nije tačno, kako pokazuju dvije ključne činjenice.
Prvo, zahvaljujući Dodikovoj naredbi, Šmit je nametnuo krivično djelo neizvršenje odluka visokog predstavnika, dok u protekle tri godine nije nametnuo zakon o državnoj imovini BiH, iako je imao priliku.
Dodik je 2007. godine, putem svojih poslanika u Parlamentu BiH, usvojio Zakon o usvajanju Zakona Pedija Ešdauna o državnoj imovini BiH, čime je stvorio i legalizovao pojam "državna imovina BiH".
Ova činjenica jasno pokazuje da su Dodikove tvrdnje o potrebi donošenja zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH kako bi se spriječilo Šmitovo djelovanje, neistinite, s obzirom na to da je on sam već 2007. godine glasao za zakon koji se odnosi na državnu imovinu.
Dodikovi poslanici su tada činili većinu u oba doma Parlamenta BiH i podržali su taj zakon.
Stoga je Dodikova odluka da Narodna skupština Republike Srpske donese zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH samo omogućila Šmitu da uvede krivično djelo neizvršenje odluka visokog predstavnika, što ostaje prijetnja za sve koji ne postupe prema odlukama visokog predstavnika.
Ova situacija je izuzetno štetna za Republiku Srpsku, što potvrđuje i najnovija odluka Ustavnog suda BiH od 25. septembra 2026. godine.
U toj odluci, Ustavni sud je zabranio isplate po lobističkom ugovoru koji je Dodikov režim sklopio u septembru 2025. godine, kao i budžetsko finansiranje budućih lobističkih ugovora koji su suprotni Ustavu BiH i odlukama Ustavnog suda BiH.
Ova odluka omogućava Ustavnom sudu da od slučaja do slučaja određuje šta je suprotno Ustavu i odlukama.
Dodik je, dakle, omogućio Ustavnom sudu da donese ovakvu odluku zaključujući lobistički ugovor prije kraja svog mandata, slično kao što je svojim zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH omogućio Šmitu da nametne krivično djelo neizvršenje odluka visokog predstavnika.
Na kraju, treba ponoviti da sve što su Dodik i njegov režim činili nije u interesu Republike Srpske.
