Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, istakao je na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija da trenutna vlast u entitetu Republika Srpska nastavlja da ugrožava mir i sigurnost Bosne i Hercegovine, kao i cijele regije, naglašavajući pokušaje stvaranja osnova za secesiju tog entiteta.
U svom obraćanju tokom 81. zasjedanja Generalne skupštine UN-a u New Yorku, Bećirović je upozorio da ideologija koja je dovela do genocida nad Bošnjacima i dalje predstavlja opasnost za Bosnu i Hercegovinu.
“Želim javno upozoriti svijet da aktuelno rukovodstvo Republike Srpske nastavlja prijetiti miru i sigurnosti Bosne i Hercegovine i regije. Takvu destruktivnu politiku moramo zajedno zaustaviti”, rekao je Bećirović.
Pretpostavke za secesiju Republike Srpske
On je naglasio da rušitelji Dejtonskog mirovnog sporazuma rade na stvaranju uvjeta za secesiju Republike Srpske, te da će u narednom periodu pojačati aktivnosti usmjerene na slabljenje i ukidanje mandata visokog predstavnika, smanjivanje utjecaja Ustavnog suda BiH i oduzimanje državne imovine.
Bećirović se osvrnuo i na položaj žrtava genocida i zaposlenika Memorijalnog centra Srebrenica, navodeći da su u posljednje vrijeme izloženi neprimjerenim pritiscima policije Republike Srpske.
“Ne smijemo dozvoliti da policija i druge institucije Republike Srpske, koje su počinile genocid nad Bošnjacima, zastrašuju preživjele i one koji čuvaju sjećanje na žrtve”, poručio je.
Položaj BiH tri decenije nakon rata
Govoreći o stanju Bosne i Hercegovine više od tri decenije nakon rata, Bećirović je istakao da je zemlja bila izložena agresiji, zločinima protiv čovječnosti i genocidu, te da su destruktivne snage nastavile da opstruiraju njen napredak nakon rata.
Ipak, naglasio je da takvi pokušaji mogu usporiti, ali ne i zaustaviti put Bosne i Hercegovine ka modernoj evropskoj državi.
“Danas se Bosna i Hercegovina nalazi pred vratima Evropske unije i NATO-a. To su naši strateški ciljevi, koje su jednoglasno usvojili državni organi”, kazao je.
Govorio o genocidu u Srebrenici
Bećirović je napomenuo da postoje akteri koji i dalje žele ostvariti velikodržavne projekte na račun teritorije Bosne i Hercegovine, ističući da su tokom rata to pokušavali oružanim putem, dok danas koriste politička i diplomatska sredstva.
U tom kontekstu, ukazao je na značaj presuda međunarodnih sudova, koji su potvrdili prirodu rata vođenog protiv Republike Bosne i Hercegovine.
Posebno je istaknuo genocid u Srebrenici, podsjećajući da je Generalna skupština UN-a u maju 2024. usvojila Rezoluciju o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, što je ocijenio moralnim i civilizacijskim činom.
Kritika rukovodstvu Srbije
Bećirović je kritikovao vlasti Srbije zbog veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, naglašavajući da je institucionalno veličanje ratnih zločinaca neprihvatljivo i suprotno UN-ovim vrijednostima.
On je također napomenuo da je Srbija jedina zemlja koju je UN osudio zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, pozivajući UN, Evropsku uniju i druge međunarodne aktere da osude takvo ponašanje.
U širem kontekstu, Bećirović je ukazao na globalne izazove poput jačanja autoritarnog populizma, agresije na Ukrajinu, stradanja u Gazi i situacije u Sudanu, naglašavajući da svijet nije adekvatno reagovao na ove krize.
Erozija međunarodnog prava
Bećirović je istakao da najveće globalne krize imaju zajednički uzrok – eroziju međunarodnog prava.
Naglasio je da politika sile ne može donijeti napredak i da je potrebno poštivanje međunarodnih normi i pravila koja su građena više od osam decenija.
Upozorio je na krizu institucionalnog povjerenja unutar multilateralnog sistema, koja se smanjuje zbog potkopavanja vrijednosti sadržanih u Povelji UN-a.
Kao odgovor na postojeće izazove, pozvao je na reafirmaciju Povelje UN-a, revitalizaciju uloge UN-a kao globalnog centra saradnje, podršku reformama i jačanje kredibiliteta UN-a.
Prioriteti
Bećirović je pozvao članice UN-a da se fokusiraju na međudržavne odnose zasnovane na međunarodnom pravu, poštovanje ljudskih prava, promociju mira i borbu protiv govora mržnje.
Među prioritetima je naglasio i jačanje politike prevencije genocida, unapređenje prava žena i djece, kao i poboljšanje zdravstva i obrazovanja.
“Svijet se mora vratiti osnovnim principima UN-a, poštivanju ljudskog dostojanstva i mirnom rješavanju sporova”, zaključio je Bećirović, naglašavajući da Bosna i Hercegovina želi biti pouzdana članica UN-a, svjesna klimatskih promjena i opredijeljena ka obnovljivim izvorima energije.
Mir nije nešto što se podrazumijeva
Bećirović je na kraju istakao da iskustvo Bosne i Hercegovine pokazuje da mir zahtijeva svakodnevnu odgovornost političkih lidera i spremnost na dijalog.
“Ne smije postojati dvostruki standard u primjeni pravila. Ako želimo očuvati povjerenje u međunarodni poredak, pravila moraju biti jednako primjenjiva za sve”, dodao je.
Na kraju svog obraćanja, Bećirović je naglasio da Bosna i Hercegovina ostaje nepokoriva država, ističući da ne postoji nijedna mapa jugoistočne Evrope u posljednjih 1.000 godina na kojoj nema Bosne ili Bosne i Hercegovine.
