Aleksandar Bezrukavji, ruski državljanin, počeo je iznositi svoju verziju događaja pred sudom u Varšavi, godinu i po nakon što je izručen iz Bosne i Hercegovine. Njegova uloga povezana je s istragom o pošiljkama sa zapaljivim napravama, za koje poljsko tužiteljstvo tvrdi da su u vezi s aktivnostima ruske obavještajne službe, javlja Radio Slobodna Evropa.
Jedan od ključnih incidenata u okviru ove istrage je požar koji je izbio u julu 2024. godine u DHL-ovom teretnom centru na aerodromu Leipzig Halle u Njemačkoj, kada se pošiljka sa skrivenom zapaljivom napravom samozapalila neposredno prije utovara na let za Veliku Britaniju.
Optužnica navodi da je Bezrukavji bio deo mreže koja je organizovala testne pošiljke prema Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.
Slučaj je ponovo došao u fokus javnosti nakon što su njemačke vlasti u augustu 2026. godine pokrenule istragu zbog novog sigurnosnog incidenta na istom aerodromu, gde je dron sa eksplozivnom napravom pronađen u blizini piste.
U međuvremenu, odvijaju se odvojeni postupci u Poljskoj i Litvaniji protiv osoba povezanih sa sabotažama koje su se dogodile tokom leta 2024. godine.
Pet optuženih pred sudom u Varšavi
Poljsko tužiteljstvo je u januaru 2026. godine podiglo optužnicu protiv pet osoba, uključujući Bezrukavja i četiri ukrajinska državljanina, zbog njihove navodne uloge u slanju pošiljki sa zapaljivim napravama.
Prema optužnici, koju je Radio Slobodna Evropa dobio u anonimiziranom obliku, Bezrukavji je bio zadužen za organizaciju testnih pošiljki prema SAD-u i Kanadi, koje su trebale poslužiti za provjeru ruta i funkcioniranja logističkog lanca.
Do sada je održano pet ročišta, a Bezrukavji je od svog izručenja iz BiH u pritvoru, čija je mjera produžena do 11. novembra 2026. godine.
Prema tvrdnjama tužiteljstva, članovi grupe nisu imali potpuni uvid u sve aspekte operacije. Kako se navodi, jedan od optuženih je u julu 2024. godine organizovao slanje četiri pošiljke, od kojih su dve bile namijenjene Velikoj Britaniji, a dve Poljskoj.
Pošiljke su sadržavale masažne jastuke, kozmetičke proizvode i seks igračke, u kojima su bili skriveni zapaljivi mehanizmi i hemijske supstance.
Jedna pošiljka zapalila se 20. jula 2024. godine u DHL-ovom teretnom centru na aerodromu Leipzig Halle, dok se druga zapalila u Birminghamu dva dana kasnije, a treća je izazvala požar u kamionskoj prikolici u Poljskoj.
Optuženima se prijete kazne zatvora, koje mogu ići do doživotne robije, u zavisnosti od njihove uloge u navodnoj operaciji.
Zajednička istraga više evropskih zemalja
Istraga koju vodi Eurojust obuhvatila je više zemalja, uključujući Njemačku, Litvaniju, Poljsku, Nizozemsku i Veliku Britaniju, i identifikovala 22 osumnjičene osobe koje su navodno delovale u interesu ruske vojne obavještajne službe.
Istražitelji su otkrili da su osumnjičeni regrutovani putem online platformi, a zadaci su im bili podeljeni. Isplate za obavljene poslove često su se vršile u kriptovalutama.
Među osumnjičenima su se našli državljani Rusije, Ukrajine, Litvanije, Latvije i Estonije, a mnogi od njih su bili u teškoj socijalnoj ili ekonomskoj situaciji.
Kako je Bezrukavji završio u Bosni i Hercegovini?
U novembru 2024. godine, ruski državljanin uhapšen je u Bosanskoj Krupi sa krivotvorenim španskim dokumentima. Ovo je bilo prvo izvještavanje u medijima o Bezrukavju.
Lokalna policija je iznijela informacije koje su sugerisale da bi mogao biti povezan s ruskim grupama koje su obučavale moldavske državljane za izazivanje nereda u BiH i Srbiji, što se kasnije pokazalo netačnim.
Bezrukavji je prvi put ušao u BiH u februaru 2024. godine, najverovatnije iz Turske, a potom je ilegalno prešao u Hrvatsku, a zatim se kretao kroz više zemalja Evropske unije pre nego što je pronađen u Bosanskoj Krupi.
Obavještajna služba BiH je 15. novembra locirala Bezrukavjija u Bosanskoj Krupi, dan nakon njegovog ilegalnog ulaska iz Hrvatske. Uhapšen je u večernjim satima u privatnom smještaju koji je iznajmio, u suradnji s lokalnom policijom.
Tijekom hapšenja, kod njega je pronađen nevažeći ruski pasoš.
Deportacija u Poljsku
Prije izručenja Poljskoj, koja je raspisala INTERPOL-ovu potjernicu za njim, bio je smješten u Državnom zatvoru u Istočnom Sarajevu.
Na nekoliko ročišta održanih na Sudu BiH krajem 2024. i početkom 2025., negirao je bilo kakvu povezanost s krivičnim djelima koja mu Poljska stavlja na teret.
Dok je čekao odluku Suda i Ministarstva pravde BiH o ekstradiciji, Rusija je također zatražila njegovo izručenje zbog navodnih krivičnih djela vezanih uz nezakonito posjedovanje oružja, narkotika i sumnje na krađu.
Bezrukavji je na ročištu izrazio želju da bude izručen Rusiji po skraćenom postupku, ali to se nije dogodilo.
Tokom ekstradicijskog postupka, Ambasada Rusije u BiH se uključila, a njegov advokat je istakao da bi u Poljskoj mogao izgubiti pravo na pravično suđenje.
Poljska je 13. februara 2025. godine poslala avion za njegovu deportaciju iz BiH.
Detalji sa suđenja u Poljskoj i Litvaniji
Iako je poljska optužnica podignuta početkom januara, Bezrukavji je tek nedavno počeo iznositi svoju odbranu pred sudom u Varšavi, negirajući da je znao za svrhu pošiljki koje se spominju u optužnici.
Tokom saslušanja govorio je o komunikaciji s osobom iza Telegram naloga “VWarrior”, koji se više puta spominje kao kanal za upute vezane uz izvršavanje zadataka povezanih s pošiljkama.
Poljsko tužiteljstvo tvrdi da je mreža djelovala prema unaprijed podijeljenim ulogama, gdje su jedni bili zaduženi za transport i skladištenje materijala, dok su drugi preuzimali, pakirali i slali pošiljke ili osiguravali logističku podršku.
Prema optužnici, jedan od optuženih putovao je sredinom jula 2024. iz Varšave u litvanski Kaunas, gdje je preuzeo vreće sa masažnim jastucima, kozmetičkim proizvodima i drugim predmetima.
Tužitelji navode da su u masažnim jastucima bili skriveni termitni uređaji, a pakiranja kozmetike sadržavala su mješavinu nitrometana, nitroceluloze i titanijum-oksida.
Pošiljke su zatim transportirane u Vilnius, gdje su aktivirane, prepakirane i poslane prema Poljskoj i Velikoj Britaniji. Dvije pošiljke bile su namijenjene Varšavi, jedna Londonu, a jedna Birminghamu.
Posljedice su se dogodile ubrzo nakon toga. Jedna pošiljka zapalila se 20. jula 2024. u DHL-ovom teretnom centru na aerodromu Leipzig Halle u Njemačkoj, neposredno prije utovara na avion za Veliku Britaniju.
Druga pošiljka zapalila se u skladištu DHL-a u Birminghamu, dok je treća izazvala požar u kamionskoj prikolici u Poljskoj.
Priprema naredne faze operacije
Na odvojenom suđenju u Litvaniji, predstavnik DHL-a je izjavio da je avion u Leipzigu izbjegao požar tokom leta zbog kašnjenja.
Svjedok je naveo da se zapaljivi uređaj aktivirao nekoliko minuta nakon planiranog vremena polijetanja, a u kontejneru koji je izgorio nalazilo se 140 pošiljki.
Za razliku od ostalih optuženih, Bezrukavji se ne tereti za slanje pošiljki koje su zapaljene u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Poljskoj.
Tužiteljstvo ističe da je njegova uloga bila priprema naredne faze operacije koja je uključivala testne pošiljke prema Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.
Prema optužnici, nabavio je dva para cipela i šest majica kratkih rukava koje je predao jednom od optuženih ukrajinskih državljana, uz nalog da ih pošalje na adrese u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.
Jedan od optuženih je 1. augusta 2024. poslao dva paketa kurirskim putem u SAD i Kanadu po Bezrukavijevom nalogu, kako bi testirali siguran kanal prijenosa i vrijeme dostave.
Informacije prikupljene iz tih pošiljki trebale su se koristiti za slanje pošiljki s eksplozivnim materijalima avionskom poštom, što bi predstavljalo teroristički čin s namjerom da ugrozi veliki broj ljudi, navodi se u optužnici.
Radio Slobodna Evropa je pokušao kontaktirati advokaticu optuženog, ali nije dobio odgovor.
Da li je znao za svrhu pošiljki?
Prema izjavama sa suđenja, jedan od optuženih, ukrajinski državljanin Vjačeslav Čabanenko, tvrdio je da nije znao da predmeti koje je preuzimao sadrže zapaljive uređaje.
Tokom saslušanja je naveo da je postupao prema uputama osoba s kojima je komunicirao putem Telegrama, te da nije znao šta se nalazilo unutar paketa.
Čabanenko je također izjavio da ni Bezrukavji nije znao šta se nalazilo u predmetima korištenim za slanje testnih pošiljki prema SAD-u i Kanadi, kako prenosi portal Novaja Gazeta.
Poljsko tužiteljstvo odbacuje te tvrdnje i navodi da su optuženi djelovali kao dio unaprijed organizirane mreže s ciljem izvođenja sabotažnih aktivnosti protiv logističke i zračne infrastrukture.
Ponovno Leipzig, dvije godine kasnije?
Dok traju suđenja u Litvaniji i Poljskoj, aerodrom u Leipzigu ponovo je u centru pažnje zbog “dva vrlo ozbiljna incidenta” koja su privremeno obustavila i preusmjerila letove.
Policijska uprava Leipziga je saopćila da je 4. augusta u blizini aerodroma viđen “neidentificirani leteći objekt”, što je rezultiralo preusmjeravanjem nekoliko aviona, uključujući putnički avion, na druge aerodrome.
Dron koji je nosio “sumnjivi objekt” također je otkriven u blizini jedne od glavnih pista.
Javno tužilaštvo Dresdena i Ured državne kriminalističke policije Saksonije, koji vode istragu, naveli su da je dron nosio “nepoznatu eksplozivnu napravu”.
Iako njemačke vlasti za sada nisu povezale najnoviji incident sa slučajem pošiljki iz 2024. godine, ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt izjavio je da je Njemačka svakodnevna meta hibridnih napada iz inozemstva koji uključuju špijunažu, sabotaže i druge prikrivene operacije.
Nakon događaja u Leipzigu, njemački mediji su izvijestili da vlada razmatra dodatno jačanje sistema zaštite od dronova.
Slične mjere poduzele su i Poljska, Litvanija, Latvija i Estonija, posebno u vezi s energetskom i drugom kritičnom infrastrukturom, zbog straha od mogućih hibridnih operacija i sabotaža.
Sigurnosne službe ovih zemalja upozoravaju na mogućnost takozvanih “false flag” napada, u kojima bi napadi dronovima mogli biti izvedeni tako da odgovornost bude pripisana Ukrajini, kako je objavio Reuters u analizi nakon incidenta na aerodromu u Leipzigu.
