Vojni analitičar Nedžad Ahatović smatra da će najnovija eskalacija sukoba na Bliskom istoku najvjerovatnije biti kratkog daha, ali da to neće označiti kraj sukoba. U razgovoru za FACE TV, analizirao je trenutne odnose između Irana, Turske i Izraela, kao i sigurnosne izazove s kojima se Evropa suočava.
Na gostovanju 18. jula u emisiji "Bosanski vjestnik", Nedžad Ahatović je izrazio očekivanje da će doći do novog pokušaja pregovora i privremenog smirivanja situacije. Međutim, naglašava da će sukob ostati u zamrznutom stanju, s mogućnošću ponovnog aktiviranja zavisno od političkih interesa zemalja uključenih u ovaj konflikt.
Iran i Turska u fokusu
Prema ocjeni Ahatovića, američko-izraelska koalicija nije ostvarila ključne ciljeve u prvom dijelu sukoba, budući da pritisak nije natjerao Iran da se povinuje zahtjevima Washingtona i Tel Aviva, niti je značajno oslabilo vlast u Teheranu.
On ističe da Iran uživa podršku Kine i Rusije, koja uključuje razmjenu obavještajnih informacija, praćenje situacije i pomoć u obnovi vojnog kapaciteta.
Ahatović smatra da je najslabija tačka iranske odbrane protuzračna odbrana, kao i sistemi za zračno osmatranje i navođenje. Ipak, naglašava da protivničke snage više ne operiraju na isti način kao na početku sukoba, već češće koriste projektile sa većih udaljenosti.
Prema njegovoj analizi, Iran je uspio zadržati stratešku ravnotežu i obnoviti deo oštećene infrastrukture, te smatra da nastavak zračnih napada neće primorati iranske vlasti na političke ustupke.
"Vojnim putem ne ide", poručio je Ahatović, naglašavajući da pritisak nije donio očekivane rezultate za Washington i Tel Aviv.
On je ukazao na iranski stav prema kontroli nuklearnih postrojenja, naglašavajući da Teheran neće pristati na jednostrane inspekcije bez razmatranja nuklearnih kapaciteta Izraela.
Ahatović je također upozorio na rizik od dalje eskalacije, posebno ako se razmatra upotreba nuklearnog oružja protiv duboko ukorijenjenih vojnih objekata, što bi moglo imati dalekosežne posljedice.
Govoreći o potencijalnom sukobu Izraela i Turske, Ahatović je naglasio da je Turska članica NATO-a i posjeduje značajne vojne i industrijske kapacitete. Svaki direktan napad na Tursku mogao bi otvoriti pitanje kolektivne odbrane, izazivajući ozbiljnu krizu unutar Saveza.
Član 5 Washingtonskog sporazuma propisuje da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve, ali svaka članica sama određuje vrstu pomoći koju će pružiti, uključujući mogućnost vojne intervencije.
Ahatović smatra da Izrael ne bi mogao lako primijeniti model pritiska koji je koristio protiv drugih država u regiji, s obzirom na to da Turska ima veliku vojsku i snažnu namjensku industriju.
On je podsjetio na tursku prisutnost u Siriji, koja graniči s Izraelom, ističući da bi potencijalni sukob mogao direktno zahvatiti izraelske granice.
"Izrael se opasno kocka kada je riječ o Turskoj", ocijenio je Ahatović.
Prema njegovim riječima, pogoršanje odnosa s Turskom moglo bi utjecati i na NATO. Ako bi Ankara promijenila svoje strateško usmjerenje prema BRICS-u, Rusiji i Iranu, evropske članice Saveza bi izgubile važnog vojnog partnera.
Ahatović smatra da manje evropske države trenutno nemaju dovoljno kapaciteta za veće sigurnosne krize, čime Turska postaje važna i za Washington, uprkos povremenim političkim nesuglasicama.
Evropa, Gaza i Ukrajina
Govoreći o povećanoj sigurnosnoj pripravnosti u Njemačkoj, Ahatović sumnja da je jedini razlog opasnost od terorističkih napada. On smatra da evropske vlade pokušavaju pripremiti javnost za znatna povećanja vojnih budžeta.
Ocijenio je da Njemačka i druge evropske države nisu spremne za ozbiljnu vojnu eskalaciju te da bi mogle reagirati na sigurnosne izazove policijskim i obavještajnim mjerama, ali bi u slučaju ozbiljnog napada na NATO postalo jasno koliko Savez zavisi od najvećih članica.
Ahatović je upozorio na političke posljedice ubrzane militarizacije Njemačke i rast krajnje desnice, ističući da evropske vlasti moraju objasniti građanima razloge za povećanje vojnih budžeta i prijetnje na koje se pripremaju.
On se osvrnuo na promjene u javnom mnijenju u Evropi prema ratu u Gazi, ističući da su izraelske vlasti izgubile značajnu podršku među mladima koji informacije sve više dobijaju putem društvenih mreža i nezavisnih medija.
Ahatović smatra da evropske političke elite više ne mogu u potpunosti kontrolirati percepciju rata među javnošću. Snimci i svjedočanstva iz Gaze snažno utiču na mlađe birače, posebno u zemljama poput Španije i Irske.
On je naglasio da kritika izraelske vlasti ne znači neprijateljstvo prema Jevrejima, te da kritiziranje politike premijera Benjamina Netanyahua ne predstavlja negiranje zločina počinjenih nad Jevrejima tokom Drugog svjetskog rata.
Ahatović je osudio stradanje civila i razaranje civilne infrastrukture u Gazi, ističući da napad Hamasa 7. oktobra 2023. ne može opravdati razmjere izraelskog odgovora i posljedice za palestinsko stanovništvo.
"Civili se ne mogu koristiti kao sredstvo za vođenje rata", rekao je Ahatović.
Prema njegovim riječima, razaranje naselja i ograničavanje pristupa osnovnim uslugama otvaraju pitanje genocidne namjere. To je njegova politička i vojno-analitička procjena, dok pravnu kvalifikaciju događaja mogu dati samo nadležni međunarodni sudovi.
Na kraju, Ahatović se osvrnuo na rat u Ukrajini, ocjenjujući da Rusija pojačava napade kako bi poboljšala svoju pregovaračku poziciju prije eventualnih razgovora o završetku sukoba.
Ipak, smatra da ruska vojska nije ostvarila prvobitne ciljeve, a napredovanje je sporo i praćeno velikim gubicima vojne opreme i ljudstva.
Ahatović ističe sposobnost Ukrajine da se prilagođava promjenama na ratištu, posebno kroz korištenje dronova i savremenih metoda ratovanja.
Prema njegovoj procjeni, Rusija teško može dugoročno održavati rat bez ekonomske i političke podrške Kine, a zapadne države pružaju Ukrajini dovoljno pomoći za odbranu, ali ne i za odlučujuću pobjedu.
Ahatović je zaključio da politika održavanja ravnoteže produžava sukob i povećava broj žrtava, naglašavajući da će rat trajati sve dok rusko rukovodstvo vjeruje da nastavkom borbi može ostvariti bolju pregovaračku poziciju.
U gostovanju na FACE TV-u, Ahatović je obradio nekoliko međusobno povezanih kriznih područja, ističući da vojne sile sve teže ostvaruju političke ciljeve isključivo napadima iz zraka, a pogrešne procjene mogu otvoriti šire i opasnije sukobe.
