U turističkoj jezgri grada Bihaća završena je izgradnja novih hrastovih mostova preko rijeke Une, čime je obogaćena ponuda za šetače i posjetitelje. Ovi mostovi predstavljaju značajan doprinos razvoju grada, a njihova izgradnja trajala je dva ljeta, uz čekanje na niske vodostaje.
Prvi od dva nova mosta povezuje Krupsku ulicu s Amerikančevim otokom i ima raspon od 47 metara. Drugi most, koji se nalazi na malom Amerikančevom otoku, dugačak je 22 metra. Oba mosta su izrađena od hrasta, a tretirana su tri puta impregnacijom s UV zaštitom i voskom. Kako ističu iz kompanije HC-Ing d. o. o., koja je izvodila radove, mostovi se predaju investitoru uz napomenu da se moraju svake godine održavati i čuvati za buduće generacije.
Ovi mostovi omogućavaju posjetiteljima da istraže i uživaju u šetnjama kroz grad, a također otvaraju mogućnost za rješavanje poznate zagonetke „Sedam mostova Königsberga“. Ova zagonetka, koja se temelji na teorijama slavnog filozofa Immanuela Kanta i matematičara Leonharda Eulera, izaziva interes i u Bihaću.
Grad Königsberg, nekadašnji glavni grad Istočne Pruske, danas poznat kao Kalinjingrad u Rusiji, i rijeka Pregel, koja se danas zove Pregolja, postali su legendarni zbog ove zagonetke. Immanuel Kant, koji je rođen i živio u Königsbergu, bio je poznat po svojim svakodnevnim šetnjama, koje su kasnije nazvane Filozofov put.
Iako je Kant bio poznat po svojim šetnjama, problem koji se odnosi na zagonetku nije riješio on, već Leonhard Euler. Godine 1735. Euler je matematički dokazao da je nemoguće proći kroz sve mostove bez ponovnog prelaska, zbog neparnog broja mostova koji povezuju obale i otoke. Ovim dokazom postavio je temelje nove matematičke discipline - teorije grafova i topologije.
Prof. dr. Samir Arnautović sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu ističe važnost šetnji za intelektualnu disciplinu. „Itekako može imati svoju estetičku dimenziju, ali moram prvo to vidjeti. Bihać sam po sebi ima taj potencijal, što opažate kada ga posjetite. Taj mit koji se stvorio od Kantovog privatnog života o gradu koji je rijetko napuštao nastao je zbog njegovih dugih šetnji. Nekada su šetnje bile presudne za intelektualnu disciplinu i svoj mir. Šetnje su apsolutno važne i danas, mislim da su važnije i od svih drugih oblika rekreacije,” kazao je Arnautović.
U samom centru Bihaća sada se nalazi tačno sedam mostova, uključujući nova tri mosta iz ovog projekta, kao i dva manja mosta kod Univerzitetske biblioteke i paviljona, te gradski most i Smaragdni most. Haris Halilagić, šef kompanije HC-Ing d. o. o., naglašava: „Uz novoizgrađena tri mosta iz ovog projekta, možete prošetati i vrlo lako testirati teoriju. Ako krenete od Paviljona, preko Gradskog mosta, pa Smaragdnog, na Gradsku otoku, te nastavite Smaragdnim putem preko novih mostova, mislim da se možete vratiti na Gradsku otoku, a da ni jedan most ne pređete dva puta.”
Međutim, provjerom Halilagićeve teorije utvrđeno je da je moguće napraviti ovaj krug bez ponovnog prelaska preko jednog mosta, ali se ostaje „zarobljen” na Gradskoj otoci. Da bi se vratili u grad, potrebno je ponovo preći ili Samaragdni most ili most kod Univerzitetske biblioteke. Postoje razne druge kombinacije, pa će Bišćani i njihovi gosti imati mnogo mogućnosti za istraživanje tokom svojih šetnji.
„Bili smo oduševljeni radeći ovaj projekt za svoj grad. Mi smo mala firma i za nas je to veliko iskustvo, puno smo naučili okupljajući najstarije žive inžinjere koji su nam davali savjete. Bihać je sa ovim projektom još ljepši i sigurno treba nastaviti koračati tim putem,” zaključio je Halilagić.
Foto: Facebook
