Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da će centralna državna ceremonija povodom godišnjice stradanja Srba tokom akcije "Oluja" biti održana 4. oktobra 2026. godine u Mrkonjić Gradu. Ovaj događaj se već godinama organizuje zajednički između Srbije i bh. entiteta RS.
CEREMONIJA U MRKONJIĆ GRADU
Vučić je najavio da će se ovogodišnje obilježavanje održati u Mrkonjić Gradu, koji se nalazi u Bosni i Hercegovini.
Prije zvanične ceremonije, Vučić planira prvi put posjetiti porodičnu kuću u Čipuljiću kod Bugojna, koju je obnovio njegov otac.
UPOZORENJE IZ HRVATSKE
Davor Gjenero, politolog i neovisni konsultant, osvrnuo se na najave predsjednika Srbije u izjavi za „Slobodnu Bosnu“.
- I Hrvatska i Bosna i Hercegovina griješe jer svake godine, kada se obilježava godišnjica oslobodilačke vojno-policijske akcije Oluja, ne naglašavaju kontekst koji je omogućio pokretanje te operacije. Da nije bilo Splitske deklaracije od 22. jula 1995, koja je dogovorila zajedničko vojno djelovanje Hrvatske vojske, Armije BiH i HVO, kao i da Splitska deklaracija nije samo nastavak uspješnog dogovora Hrvatske i BiH iz aprila 1994, kada je sklopljen Washingtonski sporazum (koji je okončao najtužniju i najgoru epizodu odnosa Hrvatske i BiH), te da u to vrijeme nije bila ugrožena bihaćka regija, za koju su združene snage Mladićeve paravojske i paravojske Srba s okupiranih dijelova Hrvatske pripremale reprizu genocida u Srebrenici, ne bi bilo ni preduvjeta za vojni slom okupacijskih snaga pod pokroviteljstvom Beograda, kako onih u BiH, tako i onih u Hrvatskoj, rekao je Gjenero.
Gjenero ističe da Hrvatska i Bosna i Hercegovina često zanemaruju važnost podsjećanja na politički koncept Miloševićeve Srbije iz tog perioda, kao i na ponašanje tadašnjeg vođe radikala, koji je sada autoritarni vladar Srbije. Nakon genocida nad više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, taj lider je u parlamentu, koristeći pasivno-agresivan ton, prijetio: "Ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu Muslimana".
- Ono što već godinama radi, okuplja svoje sljedbenike iz cijelog „srpskog svijeta”, rjeđe u Srbiji, a češće na etnički očišćenim prostorima u Bosni i Hercegovini, poput Prijedora 2023. ili Bijeljine 2024. godine.
Milorad Dodik, bivši predsjednik manjeg entiteta BiH, istaknuta je figura na okupljanjima koja često imaju prijeteći ton. Međutim, čini se da Aleksandar Vučić sve više ima poteškoća s prisutnošću relevantnih sudionika na tim skupovima.
U posljednje vrijeme, predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj, koja se zalaže za konstitucionalni patriotizam i rješavanje problema unutar hrvatske države, ne prisustvuju tim događanjima.
Ove godine, iz Crne Gore, jedini mogući sudionik mogao bi biti Milan Knežević, dok je Dodik, koji je ranije bio domaćin, sada de facto nevažna privatna osoba koja je priznala presude Suda BiH. Bez obzira na to, Vučić će zadržati kontrolu nad srpskom zajednicom u manjem entitetu BiH putem svojih formalnih obavještajnih struktura (BIA) i utjecajnih mafijaških grupa.
Hrvatska i BiH su se zajedno borile protiv agresije i dovele Mladićevu vojsku na rub sloma. NATO je intervenirao kada su snage BiH i Hrvatske već bile blizu Banja Luke, sprječavajući potpuni poraz srpske paravojske i Miloševićevog režima. To je pokazalo da jedinstvenost Hrvatske i BiH osigurava pobjedu, a takvog jedinstvenog stava danas nema, posebno u odnosu na Vučićeve aktivnosti, koje su se ranije dešavale u Bijeljini i Prijedoru, a sada će se održati u Mrkonjić Gradu, zaključio je Gjenero za „Slobodnu Bosnu“.
(M.I.)
