Američki predsjednik Donald Trump je blokirao brojne sankcije Rusiji dva dana prije nego što su trebale stupiti na snazu, dok se spor s njegovim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim produbljuje, piše BBC.
Sankcije je usvojio Kongres SAD-a, a Trump ih je potpisao u septembru.
Ali američki predsjednik je u petak navečer izdao izvršnu naredbu u kojoj kaže da je suspenzija nekih u "nacionalnom interesu" SAD-a, što je izazvalo reakciju američkih zakonodavaca.
Odnosi između Washingtona i Kijeva su se ove sedmice pogoršali, nakon što su SAD postigle kontroverzan dogovor o uvozu ruskog dizela. Ukrajina je potom optužila Trumpovu administraciju za povlačenje ključne vojne podrške.
Trump i Zelenski su tokom sedmice razmjenjivali oštre riječi jedno o drugom. Ukrajinski predsjednik je oštro rekao da mu je lijepo biti među "pravim liderima" dok se obraćao na samitu EU, nakon što je Trump rekao da je "teži za saradnju" nego s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Novi američki zakon o sankcijama bio je usmjeren na rusku ekonomiju, dajući Trumpu široka ovlaštenja da nametne carine do 100% na uvoz od pet najvećih kupaca ruske nafte i gasa – najznačajnije Kine i Indije.
Također je uključivao sankcije protiv visokih ruskih zvaničnika, uključujući Putina, kao i protiv ruskih finansijskih institucija i takozvane moskovske "sjenovite flote" brodova korištenih za zaobilaženje postojećih embarga.
Mnoge od ovih odredbi Trump je sada ukinuo.
Demokrate poput kongresmena iz Virginije Dona Beyera već su kritikovali Trumpov potez sankcijama, optužujući ga da je popustio Moskvi i okrenuo leđa Kijevu i Zelenskom.
"Trumpova najnovija predaja Putinu ponovo izdaje naše ukrajinske partnere i prkosi jasnoj namjeri Kongresa da donese zakon koji ima za cilj kazniti Rusiju zbog njenog nezakonitog rata agresije," napisao je Beyer na X-u.
Ovaj potez će vjerovatno izazvati kritike i iz Ukrajine, gdje Zelenski već dugo naglašava potrebu za strožim međunarodnim sankcijama kako bi se ograničila sredstva koja Rusija može koristiti u ratnim naporima.
Trump je u početku naišao na kritike Zelenskog i evropskih saveznika Ukrajine zbog privremenog obustavljanja nekih američkih sankcija za uvoz ruskog dizela kao najnoviji pokušaj da se smanje američke energetske cijene, koje su naglo porasle tokom rata u Iranu.
Trump je proveo mjesece boreći se s političkim posljedicama sukoba na Bliskom istoku – koji je doveo do naglog rasta cijena goriva, posebno dizela – uoči američkih izbora za Kongres. Rastuća inflacija narušila je Trumpov ugled kod američke javnosti.
Zelenski je sugerisao da je dogovor ravno američkom ulaganju u ruski ratni napor.
Nekoliko dana kasnije, Trump je tvrdio da su i Rusija i Ukrajina pristale na "energetski prekid vatre" kako bi olakšale izvoz ruskog dizela.
Obje nacije intenzivno napadaju energetsku infrastrukturu jedna druge. Kijev tvrdi da je to kako bi se ograničili prihodi ruske ratne mašinerije, dok Moskva tvrdi da cilja samo objekte koje koristi ukrajinska vojska.
Zelenski je isprva izrazio iznenađenje zbog Trumpove najave, rekao je da će Kijev zaustaviti napade ako i Rusija učini isto. Nakon tri dana i nekoliko novih napada iz Rusije, Kijev je nastavio napade na ruske rafinerije nafte.
To je izazvalo oštre kritike od strane Trumpa, koji je rekao da su napadi "sramota". Zelenski je odgovorio da se "samo zalaže za interese Ukrajine".
Nastala je nova netrpeljivost kada je Zelenski optužio SAD da namjerno usporavaju internet vezu putem Starlink satelita koje ukrajinska vojska intenzivno koristi za odbrambene operacije, kao i da povlače razmjenu obavještajnih podataka.
Tokom usporavanja, Rusija je izvela nekoliko smrtonosnih udara na Ukrajinu, a stanovnici i vlada su rekli da su ti napadi izvedeni bez prethodnog upozorenja.
Zelenski je u petak rekao da brzine Starlinka još uvijek nisu u potpunosti vraćene.
Trump je negirao da je zaustavio razmjenu obavještajnih podataka i namjerno usporio ukrajinsku Starlink mrežu.
