U kasno ljeto 2025. godine, Radovan Višković je podnio ostavku na mjesto predsjednika Vlade Republike Srpske, nakon što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine uvrstilo njegovo ime na listu osumnjičenih zbog napada na ustavni poredak BiH. Iako je podnio ostavku, to nije značilo njegovo povlačenje iz politike.
Višković je tada istakao da „ostaje u timu Saveza nezavisnih socijaldemokrata“. Njegov stranački lider, Milorad Dodik, pripremio mu je novu ulogu – vršioca dužnosti direktora „Autoputeva RS“.
Prema informacijama Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), statut preduzeća je izmijenjen kako bi Višković mogao preuzeti novu funkciju. Ubrzo nakon njegovog imenovanja, došlo je do novih kadrovskih promjena u javnim institucijama.
Više od 140 spornih imenovanja
CIN je otkrio da je tokom prethodne decenije u institucijama, ustanovama i preduzećima Republike Srpske najmanje 140 rukovodilaca imenovano više puta nego što to zakonski propisi dozvoljavaju.
Istraživanje pokazuje da Vlada Republike Srpske bira kandidate po svom nahođenju. Postavljaju ih na rukovodeće pozicije kao privremena rješenja, a njihove mandate produžavaju periodično, držeći ih na funkcijama godinama bez provođenja javnih konkursa.
Na taj način, kako navodi CIN, izbjegava se zakonita procedura izbora rukovodilaca putem javnog konkursa, što omogućava da upravljanje javnim resursima ostane u rukama političkih kadrova.
Viškovićeva izjava o vršiocima dužnosti
„Puno je lakše sa njima raditi kad su v.d., nego kad se postave za direktore“, izjavio je Višković u martu 2024. godine.
Prema važećem Zakonu o državnim službenicima RS, vršilac dužnosti može biti imenovan na 90 dana, i to najviše tri puta uzastopno. Zakon o sistemu javnih službi RS ne predviđa mogućnost imenovanja privremenih direktora u ustanovama i preduzećima.
Pravnici upozoravaju na političku kontrolu
Banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac smatra da vlasti koriste poziciju vršioca dužnosti kako bi izbjegle provođenje javnih konkursa.
„Ukoliko žele da određeno lice bude imenovano na funkciju, oni će to uraditi kroz tu sivu zonu što se tiče zakonskih propisa, imenovati vršioca dužnosti i na taj način će izbjeći proceduru javnog konkursa.“
Pravnici s kojima je CIN razgovarao upozoravaju da takva praksa dodatno jača političku kontrolu nad javnim institucijama.
„To znači isključiva politička kontrola i ucjena i zato vršilac dužnosti ovdje služi. V.d. direktora, ako dobije nalog da potpiše neki ugovor koji je štetan po preduzeće, on će ga potpisati zato što zna da ako ga ne potpiše, sutra će biti smijenjen“, izjavio je Stefan Blagić, predsjednik Udruženja „ReStart“.
Bez sankcija uprkos nepravilnostima
Prema podacima CIN-a, od 2021. godine, Upravna inspekcija RS izvršila je devet nadzora zbog sumnje u nezakonita imenovanja vršilaca dužnosti, a u sedam slučajeva utvrđene su nepravilnosti.
Ipak, sankcije nisu izrečene.
Iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS su naveli da Upravna inspekcija nema mogućnost da u punom kapacitetu izriče mjere, već o utvrđenom stanju obavještava Vladu Republike Srpske radi daljnjeg postupanja.
Problemi u javnim preduzećima
CIN ističe da se među institucijama s dugogodišnjim vršiocima dužnosti nalaze „Šume RS“, Republička uprava civilne zaštite i Investiciono-razvojna banka Republike Srpske.
Revizori su više puta ukazivali na nepravilnosti u radu pojedinih institucija, dok neka javna preduzeća istovremeno bilježe višemilionske gubitke i rast dugovanja.
Pravnici i predstavnici nevladinog sektora smatraju da ovakav sistem pogoduje političkom upravljanju institucijama i smanjuje odgovornost rukovodilaca prema građanima.
