Senator Marco Rubio je u tekstu objavljenom u Wall Street Journalu izrazio zabrinutost zbog mogućih posljedica za američke granične policajce i zvaničnike pred Međunarodnim krivičnim sudom (MKS), upozoravajući na rizik od krivičnog gonjenja i zatvorskih kazni. On je istakao da bi, ukoliko SAD ne intervenišu, ti pojedinci mogli biti izloženi sudijama iz drugih država, daleko od svoje zemlje.
Rubio je na platformi X dodatno pojasnio: "Ako budemo stajali po strani, svi oni bit će prepušteni na milost i nemilost stranim sudijama, hiljadama kilometara daleko, uz stalni rizik od krivičnog gonjenja, pa čak i zatvora zbog takozvanog 'zločina' odbrane vlastite zemlje".
Prema informacijama CNN-a, američki State Department planira pritisak na druge države da se povuku iz Rimskog statuta, ugovora kojim je osnovan MKS. Zvaničnik State Departmenta je naveo da bi zemlje koje odbiju da napuste Sud, a koje se oslanjaju na američku pomoć, mogle biti podvrgnute pojačanom nadzoru, što bi uključivalo sankcije, zabrane putovanja i ukidanje viza.
Troje stručnjaka za međunarodno pravo osporilo je tvrdnje senatora Rubija, navodeći da MKS nema nadležnost nad radnjama počinjenim na teritoriji SAD-a, jer Amerika nije potpisnica Rimskog statuta. Kenneth Roth, bivši izvršni direktor Human Rights Watcha, ukazao je da Rubio prikazuje pitanje kao borbu za nacionalni suverenitet, zanemarujući pravo drugih država da se obrate Sudu zbog zločina počinjenih na njihovoj teritoriji.
Međunarodni krivični sud, sa sjedištem u Hagu, može istraživati samo zločine počinjene u državama članicama Rimskog statuta, a do sada nije pokrenuo istrage protiv SAD-a. Roth je rekao: "Trump želi imati mogućnost da počini ratne zločine na teritoriji država koje su prihvatile nadležnost Suda, o tome se ovdje zapravo radi".
Administracija Donalda Trumpa je, uprkos kritikama, podržavala istragu o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini, zemlji koja je prihvatila nadležnost MKS-a. Također, glavni tužilac MKS-a Karim Khan otvorio je istragu o postupcima Izraela na palestinskim teritorijama nakon što je Palestina prihvatila nadležnost Suda. U tom kontekstu, Sud je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i ministra odbrane Yoava Gallanta zbog mogućih ratnih zločina.
Šest sedmica nakon početka drugog mandata, Donald Trump je potpisao izvršnu uredbu kojom je proglasio vanredno stanje zbog, kako je naveo, "nelegitimnih i neutemeljenih postupaka MKS-a" usmjerenih protiv SAD-a i Izraela. Uveo je sankcije protiv glavnog tužioca Karima Khana, njegovih zamjenika i šest sudija, zbog istraga o izraelskim postupcima u Palestini i aktivnostima američkih vojnika u Afganistanu.
Tokom 2025. godine, Trumpova administracija proširila je sankcije na Francescu Albanese, specijalnu izvjestiteljicu UN-a za ljudska prava na okupiranim palestinskim teritorijama, kao i na tri palestinske organizacije za ljudska prava koje su prikupljale dokaze o mogućim izraelskim ratnim zločinima.
Za sada nije jasno kako će najava senatora Rubija o razgradnji MKS-a utjecati na budući rad Suda. Bivši visoki američki zvaničnik za sankcije izjavio je da će vjerovatno uslijediti pritisci na strane partnere da poduzmu mjere protiv MKS-a, uključujući moguće sankcije cijelom Sudu. On je dodao da bi takve sankcije mogle zabraniti američkim državljanima saradnju sa Sudom, dok bi američki državni službenici, kompanije i banke mogli biti izloženi finansijskim ili čak zatvorskim kaznama zbog poslovanja sa MKS-om.
Raed Jarrar, direktor za zagovaranje u organizaciji Dawn, ocijenio je da "Rubiov napad ne samo da pokazuje licemjerje SAD-a, nego potkopava pristup pravdi širom svijeta, od Ukrajine do Sudana, i mogao bi predstavljati ometanje pravde, što je samo po sebi krivično djelo prema Rimskom statutu. Rubio ne razgrađuje MKS ciglu po ciglu, već međunarodni poredak zasnovan na pravilima koji je nastao iz pepela Drugog svjetskog rata".
