Unutarstranački sukobi u Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) dodatno su se intenzivirali nakon odluke predsjednika Branka Blanuše da isključi gradonačelnika Bijeljine Ljubišu Petrovića. Članica Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević smatra da je ova odluka donesena suprotno stranačkom statutu i zahtijeva njeno poništenje.
Pandurević je u svom nastupu na BHRT-u govorila o unutrašnjim sukobima unutar stranke, mogućim političkim dogovorima s Draškom Stanivukovićem, odgovornosti za izborni poraz, kao i o potrebi reorganizacije stranke.
Osim toga, dotakla se i odnosa unutar opozicije u Republici Srpskoj, lobiranja vlasti RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama, te uloge međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
"Apsolutno tražimo da se odluka stavi van snage"
Pandurević tvrdi da je odluka o isključenju Ljubiše Petrovića iz SDS-a donesena mimo stranačkog statuta. Prema njenom mišljenju, član stranke ne može biti isključen bez prethodno provedenog disciplinskog postupka. Također naglašava da nakon usvajanja statuta nije donesen disciplinski pravilnik koji bi definirao nadležnosti i procedure.
- Apsolutno tražimo da se stavi van snage odluka o isključenju gospodina Ljubiše Petrovića, izjavila je Pandurević.
Petrović je isključen zbog javne podrške kandidatima drugih političkih organizacija na izborima, što je rukovodstvo SDS-a ocijenilo kao kršenje stranačkog statuta. Međutim, Pandurević smatra da predsjednik stranke nije imao ovlaštenje da donese takvu odluku samostalno i očekuje da će Petrovićeva žalba biti razmotrena od strane nadležnih stranačkih organa.
Podsjetila je da je Petrović na izborima u Bijeljini osvojio oko 27.000 ličnih glasova, naglašavajući da bi njegovo isključenje moglo dodatno produbiti podjele unutar SDS-a, ali i povećati njegovu podršku među biračima.
Šta se dešavalo iza kulisa: Stanivuković i budućnost SDS-a
Pandurević je iznijela svoju verziju događaja koji su prethodili sukobima oko rukovodstva SDS-a i mogućeg povezivanja s političkom organizacijom Draška Stanivukovića. Prema njenim tvrdnjama, na sjednicama stranačkih organa razmatrane su dvije opcije.
Prva je podrazumijevala spajanje stranaka i izbor Stanivukovića za predsjednika novog SDS-a, dok je druga predviđala da Blanuša ostane predsjednik stranke, a Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike Srpske.
Pandurević se protivila objema opcijama, navodeći da je nakon višesatne rasprave na Glavnom odboru Blanuša odustao od ranijih prijedloga i prihvatio da bude kandidat SDS-a.
Prema njenoj ocjeni, slučaj Petrović povezan je s dubljim neslaganjima o budućnosti stranke i mogućim političkim dogovorima. Tvrdi da se gradonačelnik Bijeljine protivio scenariju u kojem bi SDS bio prepušten Stanivukoviću, kao i eventualnim dogovorima sa SNSD-om.
Ove tvrdnje Pandurević iznosi bez nezavisne potvrde drugih učesnika stranačkih sastanaka.
Pandurević traži odgovornost za izborni poraz
Pandurević je ocijenila da rukovodstvo SDS-a mora preuzeti odgovornost za izborni poraz i otvoriti raspravu o budućem vođenju stranke. - Kada izgubite izbore, stvar političkog bontona jeste da date svoje mandate na preispitivanje, rekla je.
Na sjednici Predsjedništva SDS-a govorila je o razlozima zbog kojih stranka nije dobila veću podršku birača, ističući da su izbor kandidata za parlamentarne liste često bili nedovoljno kvalitetni i prihvatljivi građanima.
Pandurević smatra da se SDS previše bavio unutrašnjim odnosima i političkim kombinacijama, a premalo konkretnim potrebama birača. - Mi sad moramo prvenstveno uraditi unutrašnju reorganizaciju, modernizovati stranku, poručila je.
Posebno je naglasila potrebu da se stranka više posveti mladima, uključujući one koji ne izlaze na izbore. Smatra da je dio građana koji su željeli političke promjene ostao kod kuće zbog nepovjerenja prema opoziciji, međusobnih sukoba i ponašanja pojedinih političkih aktera.
"Ako osjete i malo truleži u toj ponudi, izgubili ste"
Pandurević smatra da problem opozicije u Republici Srpskoj nije samo razjedinjenost, već i nedostatak uvjerljive političke ponude. Prema njenim riječima, SDS je predugo bio rastrzan između različitih političkih opcija, bez jasnog pravca i odlučnog rukovodstva.
Kao primjer navela je Ljubišu Petrovića, za kojeg tvrdi da je u Bijeljini ostvarivao izborne uspjehe bez koalicija s drugim opozicionim strankama. - Znači, bitno je samo da imate zdravu i kvalitetnu ponudu koju će birači prepoznati kao takvu. Ako osjete i malo truleži u toj ponudi, izgubili ste, rekla je Pandurević.
Ocijenila je da SDS mora vratiti povjerenje građana kvalitetnim kandidatima, jasnim politikama i ljudima koji nisu kompromitovani u javnosti.
Govoreći o mogućem zajedničkom nastupu stranaka iz Republike Srpske na državnom nivou, naglasila je da o eventualnim dogovorima ne može govoriti u ime SDS-a jer o tome nisu odlučivali stranački organi.
Kritike na račun Dodika zbog lobiranja u SAD-u
Pandurević se osvrnula i na lobiranje vlasti Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući korištenje budžetskog novca za te aktivnosti. Ocijenila je da je lobiranje legitimno sredstvo međunarodnog djelovanja kada se koristi za privlačenje investicija, unapređenje odnosa i predstavljanje interesa institucija.
Međutim, smatra da je neprihvatljivo ako se javna sredstva koriste za privatne interese političkih funkcionera. - Da je Milorad Dodik zloupotrijebio budžet Republike Srpske da bi sebi, svojim saradnicima, svojoj porodici skinuo sankcije, to jeste, to je trebao da radi iz privatnog džepa, a ne iz budžeta institucija Republike Srpske, izjavila je Pandurević.
Ona je napravila razliku između lobiranja kao aktivnosti i konkretnih ciljeva za koje se izdvaja novac. Osvrćući se na odluke Ustavnog suda BiH, iznijela je tumačenje prema kojem se one odnose na određene ciljeve lobiranja koje smatra neustavnim, a ne na lobiranje kao takvo.
OHR i evropski put BiH
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice i budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR), Pandurević je ocijenila da Bosna i Hercegovina treba preuzeti veću odgovornost za vlastite političke procese. - Mislim da treba konačno da preuzmemo odgovornost u svoje ruke, rekla je.
Smatra da pitanje zatvaranja OHR-a treba posmatrati u kontekstu evropskih integracija i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Izrazila je i nezadovoljstvo djelovanjem međunarodnih aktera, tvrdeći da su pojedini problemi u zemlji nastajali upravo nakon njihovih intervencija.
Na kraju razgovora, osvrnula se i na pitanje ukidanja sezonskog pomjeranja sata, navodeći da bi podržala zadržavanje jednog režima računanja vremena tokom cijele godine.
