U službenom saopćenju istaknuto je da je "značajan porast indikacija" i njihova višestruka potvrda dovela do ove radikalne promjene u procjeni.
Prema informacijama njemačkog javnog servisa ARD i njegove berlinske redakcije, ova odluka se temelji na iscrpnom izvještaju koji obuhvata preko 1.000 stranica. Dokument naglašava da AfD sustavno krši osnovne principe demokratije, vladavine prava i ljudskog dostojanstva - što su ključne vrijednosti njemačkog ustavnog poretka. Zbog tih prekršaja, Savezni ured više ne koristi termin "sumnja", već tvrdi da je ekstremizam sastavni dio aktivnosti i političkog identiteta AfD-a.
AfD je još 2019. godine prvo bio svrstan kao "početni slučaj nadzora", što je Verfassungsschutzu omogućilo praćenje samo javnih izjava zvaničnika stranke. Već 2021. godine, AfD je prešao u kategoriju "sumnjivog slučaja", čime je obavještajnim agencijama bilo omogućeno korištenje naprednijih metoda nadzora, uključujući prikupljanje informacija putem doušnika, praćenje komunikacija i finansijske istrage - sve uz saglasnost Bundestagove G10 komisije.
AfD je od samog početka osporavao svaki korak tajne službe, uključujući i to što se njihove procjene javno objavljuju. Međutim, uprkos njihovim žalbama, i Upravni sud u Kölnu, kao i kasnije Viši upravni sud u Münsteru, potvrdili su zakonitost nadzora. Iako još nije donesena konačna odluka najvišeg upravnog suda u Leipzigu o tome da li je klasifikacija "sumnjivog slučaja" pravno potpuno ispravna, ta odluka se očekuje i više se odnosi na proceduralne aspekte, a ne na samu suštinu slučaja.
Sud u Münsteru je još tada pozvao Verfassungsschutz da konačno odluči da li se sumnje u ekstremizam potvrđuju ili ne - što se sada i dogodilo. Kako piše Tagesschau, ova odluka se čekala i zbog prethodnih izbora za Bundestag, kako Savezni ured ne bi bio optužen da utiče na izborni proces.
Nova procjena Verfassungsschutza dodatno podstiče raspravu o mogućoj zabrani AfD-a. No, kako Tagesschau naglašava, nema automatske veze između proglašenja stranke ekstremističkom i njene zabrane. Odluka o zabrani je političke prirode i može biti donesena samo ako Bundestag, Bundesrat ili njemačka vlada podnesu službeni zahtjev Ustavnom sudu.
Jedna takva inicijativa iz Bundestaga, koju je ranije pokrenuo CDU-ov poslanik Marco Wanderwitz, nije uspjela u januaru jer nije dobila dovoljno podrške.
Bez obzira na sve, AfD već godinama tvrdi da je pod prismotrom iz političkih razloga, te se očekuje da će i ovu najnoviju odluku Saveznog ureda pokušati osporiti pred sudom. No, činjenice su neumoljive – AfD je sada i zvanično označen kao organizacija čiji je ekstremizam nepobitan i opasan po ustavni poredak.
Ova procjena je već ranije donesena za podružnice stranke u njemačkim pokrajinama Saksoniji, Tiringiji i Saksoniji-Anhalt, a sada se primjenjuje i na samu saveznu stranku.
