Pitanje o tome hoće li državljani Bosne i Hercegovine u Srbiji, koji su se prijavili za glasanje na izborima 4. oktobra, moći ostvariti svoje biračko pravo u ambasadi u Beogradu, postalo je aktuelno nakon najave ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića o povlačenju službenika iz ambasade i prebacivanju dijela konzularnih poslova u diplomatsko-konzularna predstavništva BiH u Zagrebu i Podgorici.
Ova odluka je obrazložena odnosom vlasti Srbije prema smrti i sahrani ratnog zločinca Ratka Mladića.
Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) o načinu glasanja 4. oktobra, ukoliko ne bude diplomatskog osoblja u Beogradu, Konaković je izjavio: “Uradićemo sve što možemo, učinićemo sve da se održe, ako se ne održe, spreman sam platiti tu cijenu da se neće održati u ambasadi u Srbiji.”
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nije bilo odgovora na upit RSE o tome da li su obavijestili Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK) o svojoj odluci.
Ambasada BiH u Srbiji je jedno od diplomatsko-konzularnih predstavništava koje je CIK odredio za neposredno glasanje državljana BiH u inostranstvu.
Za Opšte izbore 2026. godine, 48.078 birača registrovano je izvan Bosne i Hercegovine, od čega će 45.457 glasati poštom, dok je 2.621 birač registrovan za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.
CIK nije odgovorio na upit RSE o broju onih koji su registrovani za glasanje u Ambasadi BiH u Beogradu, niti o mogućim rješenjima ovog problema, s obzirom na to da je do izbora ostalo manje od mjesec dana.
Ustavna obaveza države da omogući ostvarivanje biračkog prava
Ako bi državljanima BiH bilo uskraćeno pravo da biraju, mogli bi pokrenuti pravni postupak protiv Bosne i Hercegovine, izjavio je za Radio Slobodna Evropa Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.
Šehić naglašava da je ustavna obaveza države da svim građanima omogući ostvarivanje biračkog prava bez obzira na njihovu lokaciju.
“Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom je garantovano da građani mogu, ako žele, da iskoriste svoje aktivno biračko pravo. Obaveza Centralne izborne komisije je da im osigura tu mogućnost bez obzira da li su oni u Bosni i Hercegovini, jer ako nisu, postoji mogućnost glasanja putem pošte i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima”, rekao je Šehić.
On dodaje da nije poznato da je izborno zakonodavstvo predvidjelo situaciju u kojoj se neposredno pred izbore povlači osoblje ambasade neophodno za organizaciju glasanja.
“Da li CIK kroz svoje akte ima predviđenu i ovakvu situaciju, ja čisto sumnjam. Znači da neko donese odluku da se povuče tehničko osoblje bez kojeg se izbori ne mogu održati na tom mjestu”, rekao je Šehić.
Prema njegovim riječima, situacija je bez presedana jer se prvi put susreću sa ovakvim slučajem.
Šta kažu Ustav i Izborni zakon?
Pravo državljana BiH da biraju vlast u Bosni i Hercegovini proizlazi iz Ustava BiH i međunarodnih konvencija koje imaju direktnu ustavnu snagu.
Ustav BiH kroz član II garantuje zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, uključujući primjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima i njenih protokola, među kojima je i pravo na slobodne izbore.
Izborni sistem BiH zasniva se na Aneksu 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji obavezuje na održavanje slobodnih i demokratskih izbora.
Izborni zakon BiH preciznije uređuje to pravo, propisujući da se izbor članova organa vlasti vrši na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava neposrednim i tajnim glasanjem.
Prema zakonu, svaki državljanin Bosne i Hercegovine sa navršenih 18 godina ima pravo da glasa i bude biran.
Također, član 1.5 Izbornog zakona propisuje da državljanin BiH koji privremeno živi u inostranstvu ima pravo registrovati se i glasati lično ili poštom za opštinu u kojoj je imao prebivalište prije odlaska iz zemlje.
Može li CIK pronaći alternativno rješenje?
Dosadašnja praksa pokazuje da CIK raspolaže određenim mehanizmima kada glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima nije moguće organizovati.
U odluci donesenoj za prijevremene izbore 2025. godine za predsjednika entiteta Republika Srpska, CIK je predvidio da će biračima koji su se prijavili za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a u kojima nisu ispunjeni uslovi za organizaciju biračkog mjesta, biti omogućeno glasanje poštom.
Za sada nije poznato da li je Ministarstvo vanjskih poslova BiH zvanično obavijestilo CIK da bi povlačenje osoblja moglo ugroziti izborni proces.
Mogu li birači tužiti državu?
Bivši član CIK-a, Vehid Šehić, smatra da građani kojima bi glasanje bilo onemogućeno imaju osnov za pravnu zaštitu.
“Ja mislim da bi mogao tužiti, jer je njemu to ustavom zagarantovano. Njegovo ustavno pravo na glasanje bilo bi prekršeno”, rekao je on.
Međutim, eventualni pravni postupci zavisili bi od konkretne odluke CIK-a i toga da li su biračima ponuđene alternative.
Prema Izbornom zakonu, birači najprije mogu podnijeti prigovor ili žalbu Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
Na odluke CIK-a moguće je izjaviti žalbu Apelacionom odjelu Suda Bosne i Hercegovine.
CIK je prilikom utvrđivanja biračkog spiska za izbore 2026. naveo da se njegove odluke mogu osporavati pred Sudom BiH.
Ako domaća pravna sredstva ne bi dala rezultat, birači bi potencijalno mogli pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH zbog povrede ustavom zaštićenog biračkog prava, te kasnije pokrenuti i postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava.
