Kada je Vojin Mijatović u februaru 2023. godine kazao da ukoliko SNSD dobije čelnu poziciju Uprave za indirektno oporezivanje onda im treba dati i sve ostale pozicije, nismo dugo čekali na takav scenario.
SNSD-ov Zoran Tegeltija u tom trenutku je bio ministar finansija i trezora BiH, a već u maju 2023. godine Vijeće ministara BiH ga je imenovalo za direktora UIO. Mandat je preuzeo polovinom juna, a u Vijeću ministara BiH ga je naslijedio Srđan Amidžić (SNSD).
Tegeltija je na čelo UIO došao nakon Mire Džakule, dugogodišnjeg kadra HDZ BiH. U mandatu Tegeltije nacionalna struktura zaposlenih je na štetu Bošnjaka, a u ovom trenutku u UIO je oko 220 Bošnjaka manje nego što bi ih trebalo biti. Od četiri pomoćničke pozicije ni na jednoj nije bilo mjesta za Bošnjake, pa je tako Tegeltija odabrao dva Srbina i dvojicu Hrvata iako je na rang-listama bilo uspješnih Bošnjaka.
Uprava za indirektno oporezivanje je jedna od najznačajnijih državnih institucija koja je odgovorna za provođenje zakona o indirektnom oporezivanju, te za naplatu i raspodjelu prihoda od indirektnih poreza (PDV, carine, akcize i putarine). Samo u prvih devet mjeseci UIO je prikupila 9,5 milijardi KM.
Nakon što je Ministarstvo pravde BiH dalo mišljenje da Zijad Krnjić više nije član Upravnog odbora UIO zbog isteka mandata (imenovala ga Vlada FBiH iz reda eksperata), u UO više nema nijednog Bošnjaka, a interese Federacije BiH zastupa samo ministar finansija FBiH Toni Kraljević (HDZ BiH). Prva odluka bez učešća Krnjića u radu UO bila je usvajanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji/sistematizaciji UIO BiH čime je u potpunosti omogućen zakonit rad novog graničnog prijelaza Gradiška (Novi Most – Gornji Varoš) između BiH i Hrvatske. Krnjić je najavio tužbu, a odluku su donijela tri predstavnika Rs (ministar Amidžić, ministrica finansija Rs Zora Vidović i ekspert Jelena Popović) i Kraljević kao jedini predstavnik iz FBiH. Tako su dvije pozicije eksperata upražnjene jednog kojeg imenuje Vlada FBiH i drugog kojeg imenuje Vijeće ministara BiH.
Nakon što su preuzeli poluge u UIO, Milorad Dodik uz pomoć svog partnera Dragana Čovića sada je na listu želja stavio i Centralnu banku BiH. Nije ovo prvi put da Dodik vrši napad na ovu instituciju, a ranije je tražio da se sredstva Centralne banke BiH koriste za saniranje ekonomskih posljedica umjesto da stoje kao rezerva CBBiH. Riječ je o stotinama miliona KM kojima raspolaže Centralna banka BiH, rezervama zlata...
U posljednje tri godine, CBBiH je u budžet institucija Bosne i Hercegovine transferisala 493.046.833,44 KM po osnovu raspodjele dijela čiste dobiti. No, Dodiku je u planu mnogo dublji i štetniji cilj za ovu instituciju, preuzimanje pune kontrole i nad deviznim rezervama i stotinama miliona maraka kojima upravlja Centralna banka BiH.
Šta sve radi CB BiH?
Centralna banka definira i kontrolira provođenje monetarne politike Bosne i Hercegovine, upravlja službenim deviznim rezervama ostvarenim izdavanjem domaće valute, pomaže i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme. Također koordinira djelatnosti agencija za bankarstvo bh. entiteta, koje su nadležne za izdavanje dozvola za rad i superviziju banaka.
Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine u decembru 2023. godine imenovano je Upravno vijeće CB BiH, a mandat guvernerke Jasmine Selimović počeo je 3. januara 2024. godine.
Upravno vijeće je najviši organ Centralne banke Bosne i Hercegovine koje je nadležno za utvrđivanje monetarne politike i kontrolu njenog provođenja, organizaciju i strategiju Centralne banke u skladu s ovlaštenjima utvrđenim Zakonom.
Upravno vijeće ima pet članova koje imenuje Predsjedništvo na period od šest godina. Vijeće za guvernera imenuje jednog od svojih članova. Upravu Centralne banke čine guverner i tri viceguvernera, koje je imenovao guverner uz odobrenje Upravnog vijeća. Zadatak Uprave je operativno rukovođenje poslovanjem Centralne banke. Svaki viceguverner je neposredno odgovoran za rad jednog odjela - sektora Centralne banke.
Aktuelni saziv Upravnog vijeća čine prof. dr. Jasmina Selimović, prof. dr. Mirza Kršo, prof. dr. Danijela Martinović, prof. dr. Darko Tomaš i prof. dr. Radomir Božić.
No, uskoro bi moglo doći do promjene nakon što su u Predsjedništvo BiH ušle Željka Cvijanović (SNSD) i Darijana Filipović (HDZ BiH).
