U intervjuu za Fenu, Matthew Palmer, bivši specijalni predstavnik američkog državnog sekretara za zapadni Balkan, istakao je da nedovršena integracija Zapadnog Balkana u evropske i euroatlantske strukture stvara prostor koji Rusija koristi za produbljivanje političkih i društvenih podjela. On upozorava da region, usljed unutrašnjih razlika, postaje posebno ranjiv na vanjske utjecaje.
Palmer će se početkom septembra ponovo naći u Bosni i Hercegovini kao učesnik četvrte Sarajevo Security Conference, koja će se održati od 4. do 6. septembra. Ova konferencija okupit će međunarodne zvaničnike, diplomate, vojne predstavnike, stručnjake i istraživače koji će razgovarati o sigurnosnim izazovima u Evropi i Zapadnom Balkanu.
Ove godine, konferencija nosi naziv "Securing Europe in a Divided World", a Palmer će učestvovati u diskusiji o budućnosti evropske sigurnosne arhitekture.
Nakon gotovo 34 godine u američkoj diplomatskoj službi, Palmer je napustio State Department i pridružio se američkoj kompaniji Shield AI, koja se bavi razvojem autonomnih sistema i softvera zasnovanog na umjetnoj inteligenciji za vojne i sigurnosne svrhe.
Govoreći o posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, Palmer je naglasio da je Evropa, iako sa zakašnjenjem, prepoznala egzistencijalni sigurnosni izazov. "Evropa preuzima odgovornost za vlastitu sigurnost. Kolektivno povećava resurse kako bi osigurala vlastitu sigurnost i ozbiljno shvata prijetnju koju Rusija predstavlja evropskom integritetu", izjavio je.
On smatra da promjene u evropskom sigurnosnom okruženju dodatno naglašavaju potrebu za čvršćim povezivanjem Zapadnog Balkana s evropskim i euroatlantskim institucijama. "Ako govorimo posebno o Zapadnom Balkanu, tvrdio bih da promjene u evropskom sigurnosnom prostoru naglašavaju važnost integracije regiona", dodao je.
Palmer je također istakao značaj saradnje između država u regionu, koje bi trebale zajednički raditi na unapređenju regionalne i šire evropske sigurnosti.
Na pitanje o američkim pozivima evropskim saveznicima da preuzmu veću odgovornost za svoju odbranu, ocijenio je da jačanje evropskih sigurnosnih kapaciteta ne mora značiti slabljenje transatlantskog partnerstva. "Suština NATO-a je kolektivna sigurnost", rekao je.
On smatra da za zemlje Zapadnog Balkana postoji dodatni podsticaj za jačanje veza s EU i NATO-om, iako je većina država regiona svjesna značaja evropskih integracija.
Palmer očekuje da će snažnija Evropa imati veći utjecaj na određivanje vlastite sigurnosne politike. "Kako Evropa postaje sposobnija i preuzima veću odgovornost za svoju sigurnost, to će utjecati na sposobnost Sjedinjenih Država da vode Evropu u sigurnosnim pitanjima", dodao je.
On je upozorio na problem nedovršene integracije Zapadnog Balkana, koji je geografski okružen članicama EU i NATO-a, ali u kojem nekoliko država još nije dio tih organizacija. "Sto posto. Vidjeli smo interes Rusije da identificira slabosti u evropskim strukturama i pokušava ih iskoristiti", naglasio je.
Palmer je također istakao da je Balkan posebno ranjiv zbog unutrašnjih podjela, te da Rusi koriste te razlike kako bi otežali integraciju zemalja regiona u evropske strukture. Govoreći o Bosni i Hercegovini, nije želio komentarisati aktuelne političke događaje, ali je ukazao na dugogodišnje probleme u zemlji.
On smatra da je neophodno razvijati osjećaj zajedničke pripadnosti Bosni i Hercegovini kako bi se povećala otpornost na hibridne prijetnje i vanjske političke utjecaje. "Potrebno je razvijati ekonomiju koja će ohrabriti mlade ljude da ostanu u Bosni i Hercegovini", rekao je.
Palmer je naglasio važnost postizanja konsenzusa o političkoj budućnosti države i izgradnje zajedničkog identiteta koji nije isključivo etnički. "Svi građani Bosne i Hercegovine, bez obzira na etničku pripadnost, zajedno su u istom čamcu", zaključio je.
Govoreći o budućim prijetnjama, smatra da najveće opasnosti ne dolaze samo iz međudržavnih sukoba, već i iz unutrašnjih problema država. "Važno je da vlade ostvaruju napredak u borbi protiv korupcije i vladavini prava", dodao je.
Palmer je ocijenio da politički stabilne države, snažne demokratije i zdrave ekonomije predstavljaju najbolju zaštitu Evrope od vanjskih sigurnosnih izazova. "Kontinent podijeljen sam protiv sebe jeste kontinent ranjiv na vanjske prijetnje", zaključio je.
