Luiz Inacio Lula da Silva je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Brazilu, održanom u nedjelju, osvojio 51,76 posto glasova, dok je senator Flavio Bolsonaro dobio 48,24 posto, prema konačnim rezultatima koje je objavio Vrhovni izborni sud Brazila.
Ova pobjeda osigurava da najveća i najnaseljenija zemlja Južne Amerike ostaje pod vlašću ljevice, iako su se u ostatku regije tokom posljednje tri godine većinom birali desničarski kandidati.
Promjene u Kolumbiji
Jedna od najznačajnijih promjena u političkom pejzažu Južne Amerike dogodila se u Kolumbiji, gdje je konzervativni advokat Abelardo de la Espriella, koji nikada ranije nije bio kandidat, u junu pobijedio Ivana Cepedu, kandidata vladajućeg Historijskog pakta. Razlika između kandidata bila je manja od jednog procentnog poena, a Cepeda je priznao poraz tek nakon kratkog pravnog osporavanja, kako je izvijestila agencija AP. De la Espriella je 7. augusta preuzeo dužnost od Gustava Petra, prvog ljevičarskog predsjednika u historiji Kolumbije.
U Peruu je Keiko Fujimori, liderica stranke Fuerza Popular, pobijedila u junu, zaklinjući se na dužnost 28. jula, nakon što je u kampanji obećala borbu protiv kriminala po uzoru na Salvador.
Desničarske stranke su također preuzele vlast u Čileu i Boliviji. U Čileu je u martu vlast preuzeo Jose Antonio Kast iz Republikanske stranke, naslijedivši ljevičara Gabriela Borića. U Boliviji je Rodrigo Paz u novembru 2025. okončao dugu vladavinu ljevičarskog pokreta MAS. U Argentini od decembra 2023. vlada Javier Milei, dok su u Paragvaju vlast preuzeli Santiago Pena iz Partido Colorado, a u Ekvadoru Daniel Noboa.
Ljevica u Brazilu, Urugvaju i Surinamu
Osim Brazila, ljevica je na vlasti i u Urugvaju, gdje je Yamandu Orsi iz koalicije Frente Amplio postao predsjednik u martu 2025. godine. U Surinamu, ljevica je na vlasti pod vodstvom Jennifer Geerlings-Simons iz Nacionalne demokratske stranke, koja je preuzela dužnost u julu 2025.
Gvajanu vodi Irfaan Ali iz Narodne progresivne stranke, koja ima lijeve korijene, ali trenutno vodi pragmatičnu politiku; Ali je reizabran u septembru 2025.
Venecuela bez izabranog predsjednika
U Venecueli je situacija posebna, jer vlast od januara drži Delcy Rodríguez, bivša potpredsjednica u mandatu Nicolasa Madura, nakon što su američke snage zarobile Madura i odvele ga u Sjedinjene Američke Države. Rodríguez dolazi iz Madurove Ujedinjene socijalističke partije, ali nije izabrana, a Washington joj je pružio podršku zbog njene saglasnosti na dogovore koji se odnose na naftu.
Na Generalnoj skupštini UN-a krajem septembra, Rodríguez je obećala održavanje izbora, ali nije navela datum. Kako izvještava CBS, ona je na dužnosti duže nego što je bila ovlaštena kao vršiteljica dužnosti, dok opozicija, predvođena Mariom Corinom Machado, zahtijeva da se datum izbora odredi što prije.
Desničarski talas koji je zahvatio Južnu Ameriku može se povezati s jačanjem i dolaskom na vlast američkog predsjednika Donalda Trumpa. Većina desničarskih lidera u Južnoj Americi dijeli slične političke stavove kao Trump, a Bijela kuća je često slala signale podrške prema ovim centrima na jugu.
Iako se očekivao pad Lule da Silve u Brazilu, što bi ozbiljno ugrozilo ljevicu, Lula da Silva je uspio odoljeti ovom talasu i ostati ključni oslonac ljevičarskih politika u moru populizma i radikalne desnice.
