Zdenko Lučić, kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, ukazuje na prepreke koje sprečavaju ulazak Lidla u tri hercegovačka grada: Posušje, Ljubuški i Široki Brijeg. Lučić, koji predstavlja "Petorku" – koaliciju HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS, ističe da ima dugogodišnje poslovne veze s njemačkim trgovačkim lancem.
„Imam prijatelje i partnere u upravi Lidla Hrvatske i BiH. Od 2006. do 2010. godine sarađivao sam s Lidlom u Republici Hrvatskoj i s njihovom akvizicijom u BiH. Primjećujem da im slabo ide u Ljubuškom, loše u Širokom Brijegu, a tragično u Posušju... Zbog određene loše politike, ljudi ne dozvoljavaju da Lidl centri uđu u te gradove“, rekao je Lučić.
On smatra da bi Lidl trebao biti prisutan u ovim gradovima zbog planirane ekspanzije na 27 lokalnih tržišta u BiH, što ukazuje na ekonomsku opravdanost i tržišni potencijal ovog maloprodajnog lanca.
Lučić naglašava da na osnovu svoje saradnje s Lidlom, koja traje od 2006. godine, i praćenja ekonomskih kretanja, vidi značajan odljev kupovne moći stanovništva prema trgovačkim centrima u Metkoviću i Imotskom.
Prema njegovim riječima, to što Posušje, Ljubuški i Široki Brijeg nisu na mapi planirane ekspanzije Lidla predstavlja problem za lokalno tržište, jer smanjuje izbor potrošačima i cjenovnu elastičnost ponude, dok istovremeno štiti postojeću oligopolsku strukturu.
Lučić navodi nekoliko problema koji proizlaze iz tržišne opstrukcije. Prvo, dolazi do odliva novca iz lokalne zajednice, jer dio potrošnje završava u trgovačkim centrima u Hrvatskoj. Drugo, lokalne zajednice i kantonalne vlasti gube dio potencijalnih poreznih prihoda koji bi se mogli ostvariti kroz poslovanje novog velikog trgovačkog lanca.
On također upozorava na posljedice po potrošače: „Iako svi, logično, prvenstveno podržavamo domaće trgovačke lance, u uvjetima inflatornih pritisaka, ograničavanje tržišne konkurencije izravno narušava kupovnu moć i standard naših žitelja“, kazao je.
Lučić ističe i mogućnost gubitka novih radnih mjesta, naglašavajući da bi nova radna mjesta pružila dodatnu sigurnost za porodice, što bi trebalo biti ključno pitanje u BiH kako bi se spriječio novi val iseljavanja. „Jer zemlja na kraju ne pripada onome tko misli da je njezin vlasnik, već onome tko je stvarno koristi, obrađuje i na njoj živi“, poručio je Lučić.
Na kraju, postavlja pitanje odgovornosti lokalnih struktura i zaštite interesa postojećih trgovaca: „Pitanje alokacije resursa i zaštite uskih interesnih skupina na štetu makroekonomske dobrobiti građana Ljubuškog, Posušja i Širokog Brijega zahtijeva jasne odgovore. No, što o tome i mogu znati ljudi bez dana radnog staža u realnom sektoru?“, zaključio je Lučić.
