Nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini, nacionalne političke stranke su ojačale, što može dodatno doprinijeti političkoj nestabilnosti u zemlji, gdje etničke tenzije već godinama predstavljaju jedan od uzroka političkih blokada i sporog napretka prema Evropskoj uniji, navodi američka novinska agencija Associated Press.
U svojoj analizi, Associated Press (AP) ističe da rezultati izbora imaju širi kontekst od same raspodjele glasova, povezujući ih s budućnošću evropskog puta BiH, kao i s političkim utjecajem Milorada Dodika i odnosima Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije prema Bosni i Hercegovini.
AP naglašava da su nacionalne stranke ojačale, posebno se fokusirajući na rezultat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i ulogu Milorada Dodika. Iako Dodik nije bio kandidat na izborima, proglasio je pobjedu svoje stranke, povezujući uspjeh SNSD-a s povratkom Donalda Trumpa na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama i podrškom ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Željka Cvijanović je osvojila više od 55 posto glasova za novi mandat u Predsjedništvu BiH, dok je Savo Minić, kandidat SNSD-a, pobijedio u utrci za predsjednika Republike Srpske.
Više prijetnji nestabilnosti
U analizi, Kurt Bassuener, analitičar i suosnivač berlinskog Democratization Policy Councila, iznosi ocjenu da jačanje nacionalnih stranaka stvara dodatne prijetnje političkoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, to predstavlja izazov i za Evropu, koja je već dugo dominantan međunarodni politički faktor u BiH. AP također podsjeća da je politička složenost zemlje, zajedno s etničkim tenzijama koje podstiče dio političkih aktera, usporavala napredak BiH prema članstvu u Evropskoj uniji.
Međunarodni utjecaj u BiH nije ograničen samo na Evropsku uniju. Vladimir Putin se oslanja na Dodika kako bi održavao ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu, dok Bassuener ukazuje na nastojanja Sjedinjenih Američkih Država da zadrže svoj utjecaj u Bosni i Hercegovini.
AP također napominje da je Trumpova administracija prošle godine ukinula sankcije Dodiku i članovima njegove porodice koje je prethodno uvela administracija Joea Bidena.
Bassuener smatra da politika Evropske unije, koja se oslanjala na perspektivu proširenja kao instrument utjecaja u BiH, nije spriječila nacionalne političke opcije da koriste strah kao političko sredstvo. On upozorava da rezultate izbora ne treba automatski tumačiti kao pokazatelj onoga što građani BiH nužno žele, već i kao odraz njihovih strahova.
Građani traže drugačiju politiku
Drugi dio analize posvećen je raspoloženju građana, posebno u kontekstu ekonomskih problema, odlaska mladih i dugogodišnjeg zastoja na evropskom putu. Mnogi birači izražavaju želju za krajem politike podjela i većom saradnjom političkih lidera različitih nacionalnosti.
Radomir Erceg iz Banje Luke za AP ističe da se zemlja ne bi trebala vraćati u prošlost i da je potreban kompromis. S druge strane, Ilma Rakić iz Sarajeva ukazuje na nedovoljnu zastupljenost mladih u političkom životu.
AP također podsjeća da je stotine hiljada ljudi mlađih od 40 godina napustilo Bosnu i Hercegovinu u posljednjim godinama.
