U posljednje vrijeme, česte su informacije o nezakonitim aktivnostima unutar državnih policijskih agencija, posebno među graničnim policajcima. Velika korupcijska afera vezana za prijem kadeta 2020. godine završila je presudom u slučaju Rejhan Raković i drugi, prema navodima novinske agencije Patria.
Prošle sedmice uhapšen je granični policajac iz JGP Višegrad zbog sumnje na primanje dara i drugih koristi u vezi s krijumčarenjem vozila, te je predat Tužilaštvu BiH. Granični policajci često se suočavaju s hapšenjima zbog primanja mita ili drugih nezakonitih radnji na graničnim prijelazima.
Nakon svakog hapšenja, Granična policija BiH izjavljuje: “Ovo je jasan pokazatelj nulte tolerancije Granične policije BiH u borbi protiv korupcije, zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi.” Međutim, u praksi se situacija ne mijenja, a granica postaje sve poroznija, što ugrožava sigurnost države.
Brojni slučajevi u ovoj policijskoj agenciji ukazuju na ozbiljne propuste u sistemu upravljanja. Zoran Galić, bivši direktor Granične policije, suočavao se s optužbama, a Tužilaštvo BiH je godinama provodilo istrage bez konkretnih rezultata. U julu 2024. godine, planirana je akcija hapšenja Galića i drugih zbog nezakonitih radnji dok je bio na čelu GP BiH.
Galić je napustio BiH noć prije hapšenja i trenutno živi u Hrvatskoj, koja je odbila njegovo izručenje. U istoj akciji uhapšen je i Blagoje Milović, pomoćnik zapovjednika Jedinice Granične policije Trebinje, zbog organiziranog kriminala i zloupotrebe položaja.
Galić je bio zamjenik direktora SIPA-e i jedan od najodanijih kadrova HDZ-a. Iako su iz Tužilaštva BiH iznijeli optužbu da je imao dojavu o akciji, do sada nije bilo daljnjih koraka. Glavni tužilac Milanko Kajganić najavio je podizanje optužnice protiv Galića do kraja godine.
Postupak razrješenja Galića s pozicije zamjenika direktora SIPA-e otegnut je zbog pritisaka HDZ-a. Nezavisni odbor PS BiH nije mogao donijeti odluku o smjeni jer članovi iz reda hrvatskog naroda nisu prisustvovali sjednicama. Galić je razriješen dužnosti tek u oktobru 2024. godine, na vlastiti zahtjev, a danas prima penziju iz BiH.
Ovo nije jedini slučaj koji ukazuje na potrebu izmjena zakona za brže rješavanje sličnih situacija. Bivši direktor SIPA-e, Goran Zubac, ostao je na funkciji i nakon podizanja optužnice, a smijenjen je tek nakon pravosnažne presude. Vlast na državnom nivou nije izmijenila zakone koji bi omogućili efikasnu smjenu rukovodilaca policijskih agencija.
U proteklim godinama, granični policajci su hapšeni zbog korupcije, krijumčarenja i zloupotrebe položaja. Iz SIPA-e i DKPT-a bilo je sporadičnih slučajeva nezakonitih radnji među policijskim službenicima. Najveći broj žalbi Odboru za žalbe građana odnosi se na postupanje graničnih policajaca.
Jedan od nedavnih incidenata uključuje tuču na GP Karakaj između dvoje policajaca, od kojih je jedan bio pod utjecajem alkohola. Granična policija BiH nije se oglašavala povodom ovog slučaja, a na medijske upite daju šture odgovore.
Osim toga, nikada nisu objavili podatke o nacionalnoj strukturi rukovodećeg kadra ili razlozima zbog kojih ne dozvoljavaju prekomande s jednog graničnog prijelaza na drugi, što bi moglo smanjiti zloupotrebe. Opravdanje za ove slučajeve ne može biti hronični nedostatak kadra, a otvara se i pitanje sigurnosnih provjera unutar policijskog sistema.
U 2025. godini, Državno tužilaštvo je podiglo deset optužnica protiv 28 osoba, većinom carinika i policajaca, a Sud BiH izrekao je ukupno 18 godina i osam mjeseci zatvora, uz uslovne i novčane kazne. Tokom 2026. godine, očekuje se podizanje dodatnih optužnica protiv graničnih policajaca.
