Usvajanje Rezolucije o jačanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini u Hrvatskom saboru izazvalo je brojne reakcije u BiH. Profesor Enver Halilović ističe da suština dokumenta ostaje nepromijenjena, unatoč izostavljanju dijela koji se odnosio na političku autonomiju Hrvata, te da rezolucija otvara pitanja koja se tiču unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.
U razgovoru za Hayat televiziju, Halilović je ocijenio da rezolucija, iako na suptilan način, zagovara model koji bi mogao rezultirati stvaranjem posebne političke teritorije unutar Federacije BiH.
"Ne bih rekao da je odbačen dio formiranja političkog teritorija u Federaciji BiH. Rezolucija je vrlo suptilna, perfidna i predviđa ono što bi se, kroz izmjene Izbornog zakona, trebalo stvoriti. Ona pretpostavlja formiranje jedne političke teritorije u Federaciji BiH," kazao je Halilović.
On je naglasio da se na tvrdnje o ugroženosti Hrvata u Bosni i Hercegovini ne može jednostavno odgovoriti, ali je istakao da je mnogo važnije to što je Hrvatski sabor raspravljao o unutrašnjem pitanju druge države.
"To je pitanje na koje se ne može tako jednostavno odgovoriti, zavisi kako se stvari posmatraju. Ali činjenica da Hrvatski sabor raspravlja o položaju Hrvata u BiH je skandalozna i nedopustiva. To što piše u Ustavu Republike Hrvatske da se Hrvatska brine o Hrvatima izvan Republike Hrvatske stvar je njihovog ustava i ne obavezuje nikoga osim Hrvatske. To ne može biti opravdanje za donošenje ovakve rezolucije," naglasio je.
Miješanje u unutrašnje stvari
Halilović je istakao da dokument otkriva dvije ključne namjere.
"Ova rezolucija pokazuje najmanje dvije nesporne činjenice. Prva je da se Republika Hrvatska, kroz svoje najviše zakonodavno tijelo, odnosi prema Bosni i Hercegovini kao prema teritoriji prema kojoj ima određene pretenzije, koristeći priču o statusu Hrvata u BiH. To je nedopustivo miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. Zamislite da Slovenija, Mađarska ili Srbija donesu rezoluciju u kojoj tvrde da su Slovenci, Mađari ili Srbi u Hrvatskoj diskriminirani i da zbog toga traže promjene u unutrašnjem uređenju Hrvatske," rekao je Halilović.
On smatra da drugi dio rezolucije indirektno vodi ka federalizaciji Bosne i Hercegovine.
"Druga stvar koja je jasno sadržana jeste indirektan zahtjev, kroz drugu tačku rezolucije, za federalizaciju Federacije BiH i Bosne i Hercegovine. Time se faktički traži formiranje jedne vrste unije tri naroda u BiH, što dovodi u pitanje funkcionalnost državnih institucija i institucija Federacije BiH," istakao je.
Rezolucija usvojena gotovo jednoglasno
Halilović je upozorio da bi takav model dodatno produbio etničke podjele i otežao funkcionisanje države.
"Ako dođe do toga da Hrvati glasaju samo za Hrvate, Bošnjaci samo za Bošnjake, onda se stvara specifična situacija u kojoj izabrani predstavnici postaju nelegitimni za odlučivanje o pitanjima koja se tiču svih građana. Hrvati tada ne mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču Bošnjaka i obrnuto. To vodi direktnoj podjeli organa vlasti i države, stvara posebnu vrstu nefunkcionalnosti. Nisu sva pitanja o kojima odlučuju institucije etnička pitanja. Danas vidimo da su svi građani žrtve etničkog odlučivanja u Domu naroda, Parlamentarnoj skupštini i Predsjedništvu BiH. Zbog toga ne dobijamo pomoć koja bi, u normalnim okolnostima, dolazila iz evropskih fondova," upozorio je.
Posebno se osvrnuo na gotovo jednoglasno usvajanje rezolucije u Hrvatskom saboru, gdje je za dokument glasalo 83 zastupnika, dok je protiv bila samo zastupnica Dalija Orešković.
"To je sramna stvar i govori kakva je politička svijest predstavnika u najvišem zakonodavnom tijelu Hrvatske. Istovremeno, to znači da Hrvatska Hrvate u Bosni i Hercegovini tretira kao svoju manjinu. To je suprotno konceptu sadržanom u Dejtonskom ustavu, prema kojem su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, a ne nacionalna manjina. Ovakvim pristupom oni sami stvaraju situaciju u kojoj Hrvate predstavljaju kao nacionalnu manjinu," zaključio je Halilović.
