Milorad Dodik tvrdi da Srbi u institucijama BiH trpe pritiske, iako je ranije pozivao na njihov odlazak

On tvrdi da je razgovarao sa zaposlenicima iz Republike Srpske koji rade u institucijama BiH, a koji se navodno žale na "nepodnošljivu atmosferu, pritiske i provokacije muslimansko-bošnjačke komponente".

Međutim, njegova izjava ne sadrži konkretne informacije, kao što su imena, institucije ili dokazi koji bi potkrijepili njegove tvrdnje. Slične priče su se već pojavile u medijima bliskim vlastima dok je Dodik čekao presudu, kada su "Srbi koji rade u institucijama BiH postali meta provokacija".

Dodik je na platformi X napisao da su mu rečeno da se "plaše javno govoriti o onome što navodno doživljavaju", iako je on tražio od njih da to učine.

Ukoliko neko doživljava mobing, prijetnje ili diskriminaciju, to zahtijeva ozbiljnu istragu. Međutim, svaka ozbiljna optužba treba biti potkrijepljena konkretnim dokazima: ko je vršio pritisak, kada, gdje, na koji način i da li je slučaj prijavljen relevantnim institucijama?

Milorad Dodik ponovo koristi termin "muslimansko-bošnjačka komponenta", čime pojedinačne probleme pretvara u kolektivne etničke optužbe.

Posebno je zanimljivo ko danas govori o zaštiti Srba koji rade u institucijama BiH.

Isti Milorad Dodik, koji je godinama pozivao Srbe da napuste institucije Bosne i Hercegovine, sada promoviše zaštitu tih istih ljudi. Ova kontradikcija u njegovim izjavama postaje očigledna, s obzirom na to da je to bila ključna politička poruka njegove politike prema državnim institucijama.

U martu 2025. godine, Dodik je otvoreno govorio o mogućnosti konfiskacije imovine onih iz Republike Srpske koji ostanu raditi u državnim institucijama, posebno u pravosudnim organima BiH. Njegova poruka tada bila je jasna - napustite institucije, a oni koji to ne učine postaju problem.

Međutim, pred izbore, ti isti ljudi su odjednom "naši ljudi", profesionalci i predstavnici srpskog naroda kojima Republika Srpska treba pružiti zaštitu. Ova promjena stava jasno ukazuje na političku strategiju koja se koristi u predizbornom kontekstu.

Postavlja se pitanje: ako su institucije BiH toliko neprijateljske i ako Srbi u njima trpe sistemski pritisak, zašto ih je Dodik pozivao da ih napuste, a istovremeno prijetio onima koji ostanu? Također, ako su ti ljudi profesionalci koji obavljaju svoj posao, zašto su im upućene prijetnje o oduzimanju imovine?

Ne može se prvo proglasiti nekoga izdajnikom zbog rada u institucijama vlastite države, prijetiti im oduzimanjem imovine, a zatim ih, kada dođe vrijeme izbora, predstavljati kao žrtve institucija od kojih ih je Dodik pokušavao odvojiti.

Osim toga, konkretni navodi o pritiscima ponovo se zamjenjuju pričom o "muslimansko-bošnjačkoj komponenti", što jasno ukazuje na predizbornu političku propagandu.

Srbi koji rade u institucijama BiH nisu manje Srbi zato što rade za državu Bosnu i Hercegovinu. Njihova prava ne proizlaze iz političkih izjava, već iz zakona i Ustava. Činjenica da su, uprkos Dodikovim pozivima, ostali na svojim radnim mjestima, govori mnogo više od njegovih današnjih izjava.