Vratimo se na 2022. godinu. Biračko mjesto Švrakino Selo II/2, koje se nalazi u Osnovnoj školi „Džemaludin Čaušević“ u općini Novi Grad u Sarajevu, postalo je iznenađenje na izborima. Tada je kandidat HDZ-a BiH Borjana Krišto osvojila 128 glasova, što čini 41,83 posto. Na drugom mjestu bio je lider SDA Bakir Izetbegović s 93 glasa (30,39 posto), dok je Denis Bećirović osvojio 47 glasova (15,36 posto), piše Bosna.hr.
Četiri godine kasnije, izborni entuzijazam i inženjering nisu nestali, već su se prebacili iz radničkih naselja u same mahale i kaldrme Starog Grada.
Da bismo shvatili razmjere ovog fenomena, potrebno je osvrnuti se na osnovne statističke podatke. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Općini Stari Grad živjelo je ukupno 685 Hrvata. Međutim, prema službenim podacima Vrhbosanske nadbiskupije, broj katolika u Sarajevskom dekanatu smanjio se od 2013. godine za 40 posto.
Ako primijenimo taj postotak na 685 starogradskih Hrvata, dolazimo do procjene da ih u ovoj općini danas živi oko 410. Uzimajući u obzir da je oko 20 posto stanovništva maloljetno, dolazimo do broja od približno 330 potencijalnih punoljetnih glasača iz hrvatskog naroda. S obzirom na to da je ukupna izlaznost na izborima u Starom Gradu bila nepunih 40 posto, možemo zaključiti da je na ovim izborima glasalo najviše oko 130 Hrvata.
A sada dolazimo do izbornog raspleta koji nalikuje naučnoj fantastici.
Prema preliminarnim rezultatima, kandidati za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda osvojili su u Starom Gradu ukupno 2.890 glasova, što predstavlja 11,65 posto od ukupnog broja izašlih birača. Bivši pripadnik Armije RBiH Slaven Kovačević skupio je 2.277 glasova, bivši pripadnik HVO-a Zdenko Lučić osvojio je 603 glasa, dok je nositeljica takozvanih “hercegobosanskih vrijednosti” Darijana Filipović uspjela prikupiti 101 glas.
Ako pretpostavimo da su za Darijanu Filipović glasali uglavnom preostali Hrvati, te da je neki od onih 130 realnih hrvatskih glasova otišao Kovačeviću, Bećiroviću, Izetbegoviću, Efendiću i Fahrudinu Radončiću, logika sugerira da su za Zdenka Lučića dominantno glasali nehrvati. S obzirom na to da u Starom Gradu živi više od 90 posto Bošnjaka, jasno je da su se glasači za HVO profilisali među Bošnjacima od Širokače i Jarčedola, preko Vratnika i Logavine, sve do Sedrenika i Mošćanice.
Tamo gdje se nekada pjevalo o sevdahu, danas se očigledno s simpatijama gleda na kandidate HVO-a. Analiza po biračkim mjestima pokazuje fascinantan nivo “multietničke širine” starogradskih mahala:
Vratnik: Za bojovnika HVO-a Vratničani su izdvojili 46 glasova.
Bistrik: Bio je još izdašniji i počastio ga sa 60 glasova.
Jarčedoli i Hrid: Ubilježili su 41 glas za Lučića.
Širokača i Babića Bašča: Osvojio je po skromnijih 25 glasova na obje lokacije.
Mjedenica: Izdvojila 22 glasa.
Sumbuluša: Ubilježila 15 glasova.
Ferhadija: Dala mu 21 glas.
Kovači: U neposrednoj blizini šehidskog mezarja na Kovačima, Lučić je prikupio 23 glasa.
Logavina: Područje gdje je ostvario naročitu popularnost – ukupno 79 glasova.
Mahmutovac: Skupio 42 glasa.
Mošćanica: Dala mu 62 glasa.
Sedrenik: Ubilježio 52 glasa.
Baščaršija: Ispratila ga sa 54 glasa.
U usporedbi, osnivač SBB-a Fahrudin Radončić osvojio je u čitavom Starom Gradu ukupno 279 glasova. Drugim riječima, Radončić je u skoro svakoj starogradskoj mahali bio lošije plasiran od bivšeg pripadnika HVO-a Zdenka Lučića.
Poseban kuriozitet, koji se rijetko viđa izvan sarajevske političke stvarnosti, zabilježen je u centru grada, u ulici Ferhadija. Iako je Bakir Izetbegović u cijeloj općini Stari Grad osvojio tri puta više glasova od Zdenka Lučića i Darijane Filipović zajedno, u dvije centralne gradske ulice Ferhadije, Lučić i Filipović su zajedno osvojili 30 glasova, dok je Izetbegović dobio samo 29.
Priča o Zdenku Lučiću ne završava na Baščaršiji. Njegov izborni rezultat pokazuje da je popularniji u glavnom gradu nego u svom “prirodnom” okruženju. Lučić je na ovim izborima osvojio znatno više glasova u Sarajevu nego u Mostaru.
U Kantonu Sarajevo Lučić je dobio ukupno 7.555 glasova, dok je u Gradu Mostaru osvojio 5.414 glasova – dakle, u Sarajevu je ubilježio skoro 2.100 glasova više nego u Mostaru. Procentualno, njegov rezultat je skoro identičan u oba grada: osvojio je oko 22,6 posto glasova za hrvatskog člana Predsjedništva u Kantonu Sarajevo, naspram 22,2 posto u Mostaru.
Pregled po sarajevskim općinama pokazuje raspored ove neočekivane podrške:
Novi Grad: 1.899 glasova
Novo Sarajevo: 1.736 glasova
Centar: 1.452 glasa
Ilidža: 1.110 glasova
Stari Grad: 603 glasa
Vogošća: 307 glasova
Hadžići: 224 glasa
Ilijaš: 205 glasova
Trnovo: 19 glasova
Od ukupno 52.869 glasova koje je Lučić osvojio u cijeloj Federaciji BiH, oko 14 posto dolazi iz Kantona Sarajevo, dok je u Mostaru osvojio tek oko 10 posto. Dodatno, u svim općinama Kantona Sarajevo, Zdenko Lučić je osvojio više glasova od svoje protivkandidatkinje Darijane Filipović.
Švrakino Selo je tako ustupilo mjesto novom izbornom fenomenu – starogradskim mahalama. Dok su analitičari nekada čudili kako radnička naselja biraju predstavnike s hercegovačkih lista, danas starogradske mahale sa Sedrenika, Vratnika i Mošćanice demonstriraju novi izborni entuzijazam, pokazujući da Sarajevo nema predrasuda, pa ni prema glasačkom listiću na kojem stoji ime bivšeg pripadnika HVO-a.
