U Federaciji Bosne i Hercegovine, bolovanje je u posljednjim sedmicama postalo ključno pitanje među poslodavcima, sindikatima i vlastima. Nakon što je Udruženje poslodavaca FBiH predložilo skraćenje bolovanja koje finansiraju poslodavci sa 42 na 15 dana, uslijedile su brojne reakcije i zabrinutost među radnicima.
U vezi s tim, Fokus je zatražio mišljenje federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića, koji je potvrdio da neće doći do smanjenja broja dana bolovanja.
Važne promjene u vezi s bolovanjem u FBiH
- Bolovanje ostaje na 42 dana
- Uvedene strožije kontrole bolovanja
- Poslodavci traže promjene
- Sindikati se protive skraćenju
Bolovanje prema novom zakonu
“Regulativa o bolovanju je definisana Zakonom o zdravstvenom osiguranju i posebnom pravilniku koji se bavi pitanjem trajanja i korištenja bolovanja,” istakao je Delić za Fokus.
Ministar Delić je naglasio da je Ekonomsko-socijalno vijeće osnovalo radnu grupu koja uključuje socijalne partnere, kao i predstavnike Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, te Federalnog ministarstva zdravstva. Ova radna grupa ima zadatak da ispita postojeći sistem i predloži moguća rješenja.
“Tokom dužeg vremenskog perioda, radna grupa je vršila analizu sistema i zaključila da je najprikladnije izmijeniti pravilnik koji se odnosi na bolovanje”, rekao je Delić.
Strožije kontrole i dodatni mehanizmi protiv zloupotreba
Prema riječima ministra, predložene izmjene uključuju strožiju i objektivniju kontrolu prilikom odobravanja bolovanja, jasnije procedure za imenovanje komisija, kao i dodatne mehanizme nadzora.
“Izvršene su određene korekcije u postojećem pravilniku koje podrazumijevaju strožiju i objektivniju kontrolu odobravanja bolovanja, jasnije procedure imenovanja komisija i dodatne mehanizme kontrole kako bi se umanjile zloupotrebe koje su se u prethodnom periodu značajno povećale”, istakao je ministar.
Međutim, naglasio je da broj dana bolovanja ostaje nepromijenjen.
“Broj dana bolovanja neće se smanjivati i ostaje na trenutnom nivou”, poručio je Delić.
Kako je trenutno uređeno bolovanje u FBiH
Bolovanje, ili privremena spriječenost za rad, jedno je od osnovnih prava zaposlenih u Federaciji BiH, a regulisano je Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH.
Radnici ostvaruju pravo na bolovanje u slučajevima bolesti, povrede, liječenja, izolacije zbog zaraznih bolesti, njege člana porodice ili pratnje pacijenta na liječenje.
Privremena spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor ili ljekarska komisija, a naknada plaće isplaćuje se od prvog dana bolovanja.
Sistem razlikuje bolovanja do 42 dana i ona koja traju duže od tog perioda. U prvih 42 dana troškove snosi poslodavac, dok nakon toga naknadu refundira kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja.
U slučaju povrede na radu ili profesionalnog oboljenja, radnici uživaju dodatnu zaštitu, a naknada može trajati i duže.
Kolika je naknada tokom bolovanja
Prema važećim propisima, radnik ima pravo na najmanje 80 posto osnovice plaće tokom bolovanja, a naknada ne može biti manja od minimalne plaće u FBiH.
U određenim slučajevima, naknada može iznositi 100 posto, kao što su povrede na radu, profesionalna oboljenja, komplikacije u trudnoći ili transplantacija organa.
Poslodavci traže skraćenje bolovanja na 15 dana
Udruženje poslodavaca FBiH ranije je predložilo izmjene prema kojima bi poslodavci snosili trošak bolovanja samo prvih 15 dana, umjesto trenutnih 42 dana.
Poslodavci navode da prosječan radnik u FBiH godišnje provede oko 25 dana na bolovanju, što smatraju velikim finansijskim teretom za kompanije.
Ističu da su troškovi bolovanja u nekim slučajevima veoma visoki, posebno za veće firme, te ga smatraju ozbiljnim poslovnim i sistemskim problemom.
Sindikati upozoravaju na moguće posljedice
Nasuprot tome, sindikati upozoravaju da bi skraćivanje perioda koji poslodavci finansiraju moglo dodatno opteretiti radnike i otežati odobravanje bolovanja.
Iz Sindikata metalaca BiH su poručili da postoji zabrinutost da bi kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja mogli više brinuti o finansijama nego o zdravlju radnika.
“Mogli bismo se suočiti sa situacijom u kojoj bi ljekari izbjegavali produženje bolovanja. Radnici bi se mogli vraćati na posao dok su još bolesni i nesposobni za rad”, upozorili su iz sindikata.
Posljedice bi posebno osjetili radnici u realnom sektoru, gdje su povrede na radu i profesionalna oboljenja učestalija.
Otvorena pitanja o zaštiti ličnih podataka
Jedna od kontroverznih tema je prijedlog da poslodavci mogu tražiti dodatna pojašnjenja od ljekara ako sumnjaju na zloupotrebu bolovanja.
Doktorica i zastupnica u Parlamentu FBiH, Jasmina Bišćević-Tokić, upozorila je da bi takvo rješenje moglo biti u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH.
“Poslodavac može znati trajanje bolovanja i procjenu radne sposobnosti, ali ne i detalje o zdravstvenom stanju ili dijagnozu radnika”, pojasnila je.
Naglasila je da su medicinski podaci zakonom zaštićeni i predstavljaju ljekarsku tajnu.
Šta slijedi
Razgovori o bolovanju i mogućim izmjenama pravilnika nastavit će se unutar Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.
Za sada je jasno da se broj dana bolovanja u Federaciji BiH neće smanjivati, ali se planiraju strožije kontrole i dodatni mehanizmi kako bi se spriječile moguće zloupotrebe sistema.
