Baronesa Arminka Helić, članica Doma lordova iz Velike Britanije, istakla je razlike u napretku zemalja prema članstvu u Evropskoj uniji (EU), posebno naglašavajući Bosnu i Hercegovinu i Srbiju u odnosu na Ukrajinu i Moldaviju.
Na društvenoj mreži X, Helić je napisala: "Alarmantno: Moldavija i Ukrajina, koje su djelimično okupirane od Rusije, napreduju prema EU, dok Bosna i Hercegovina i Srbija ostaju zaglavljene." Uoči predstojećih izbora u BiH i Srbiji, pozvala je građane da razmotre razloge za ovu situaciju.
Njena izjava dolazi u trenutku kada se u Briselu pojačava rasprava o ubrzanju procesa proširenja EU i različitim modelima postepenog uključivanja zemalja kandidata. Ova tema je dodatno osvježena informacijom koju je prenio politički analitičar Adnan Adi Ćerimagić, a koja se oslanja na izvještaj Politico Europe, u kojem se navodi da Evropska komisija priprema posebne "mape puta" za četiri zemlje kandidate – Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju.
Prema tim informacijama, planirane mape puta trebale bi pružiti jasniji i fazni put prema članstvu, uključujući prioritete reformi, okvirne rokove za završetak pregovaračkih klastera i jasnije obaveze za zemlje kandidate i članice EU. Evropska komisija (EK) je potvrdila da radi na prijedlozima koji bi trebali pomoći najnaprednijim kandidatima da završe pristupne pregovore.
Međutim, prema dostupnim informacijama, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija ne bi dobili mape puta u ovoj fazi, dok su Srbija, Gruzija i Turska također isključene iz ove inicijative. Tokom jula, EU je već preduzela konkretne korake u pregovorima s Ukrajinom, Moldavijom, Crnom Gorom i Albanijom. Na četiri međuvladine pristupne konferencije održane 14. jula, otvoreni su novi pregovarački klasteri za Ukrajinu i Moldaviju, dok su Crna Gora i Albanija privremeno zatvorile dodatna poglavlja.
Evropska komisija naglašava da je proširenje zasnovano na ispunjavanju kriterija i napretku u reformama. U vezi s Bosnom i Hercegovinom, EK ističe da je politička kriza u entitetu Republika Srpska i kraj ranije vladajuće koalicije usporili reformski proces. Za početak pristupnih pregovora, posebno se naglašava potreba završetka reforme pravosuđa i imenovanja glavnog pregovarača.
