Amir Vuk Zec, arhitekta, upozorava da austrougarski objekti u Sarajevu, koji su stari više od 100 godina, zahtijevaju temeljnu rekonstrukciju, a ne samo obnovu fasada. Ova izjava dolazi u trenutku kada dotrajale fasade postaju sve veći problem, a sigurnost građana je ugrožena zbog zabilježenih slučajeva obrušavanja dijelova fasada u centralnim dijelovima grada, piše Fena.
Brojne stambene i javne zgrade iz austrougarskog perioda predstavljaju prepoznatljiv dio urbane slike Sarajeva. Međutim, mnoge od njih suočavaju se s problemima dotrajalosti i nedovoljnog održavanja, što dodatno naglašava potrebu za ozbiljnim sanacijama. Zec ističe da su oštećenja na fasadama vidljiva golim okom, ali da je mnogo veći problem stanje samih zgrada.
- Stalno ponavljam da nema "šminkanja" fasada dok se zgrade iznutra ne saniraju i ne stabiliziraju. Tokom vremena, ove zgrade su višestruko pregrađivane i ugrađivane su nove instalacije, ali im je potrebna ozbiljna rekonstrukcija, a ne samo obnova vanjskog izgleda. Da bi bile zdrave izvana, mora se urediti unutrašnjost - rekao je Zec.
On naglašava da su potrebni zahtjevni i skupi radovi, koji uključuju uklanjanje dotrajale fasade i stabilizaciju zidova. Tek nakon ovih radova može se pristupiti obnovi i ponovnom postavljanju ornamenata i završnih slojeva. Zec koristi analogiju sa stomatologijom, rekavši: - U operaciji vam zubar ne postavlja most dok ne dođe do zdravog tkiva. Isto je i sa fasadom, najprije bi trebalo obiti sve što je dotrajalo i doći do zdravog sloja, a tek onda nanijeti novi materijal.
Osim toga, Zec se osvrnuo na iskustvo Zagreba nakon zemljotresa, gdje je teško oštećen historijski centar grada, što je pokazalo koliko stare zgrade mogu biti ranjive ako nisu adekvatno održavane.
Prema zakonu, za održavanje fasada odgovorni su etažni vlasnici, odnosno stanari. Međutim, Zec napominje da je situacija dodatno složena kada je riječ o stambenim zgradama iz austrougarskog perioda koje pripadaju Historijskom urbanom krajoliku Sarajeva. - Zahvate na tim objektima mogu izvoditi samo firme koje posjeduju odgovarajuće licence i odobrenja nadležnih institucija - naglasio je.
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove (KUIP) Kantona Sarajevo također je upozorila na problem održavanja fasada ovih objekata, ističući da je to pitanje koje postaje sve izraženije. U saopćenju za Fenu, KUIP je naglasila da su etažni vlasnici odgovorni za održavanje fasada, a da grad i općine moraju planirati budžetska sredstva za nužne popravke.
- Poseban izazov predstavljaju objekti u historijskom urbanom krajoliku Sarajeva, za koje su potrebna posebna odobrenja nadležnih organa - istakli su iz KUIP-a. Dodali su da sanacija fasada zavisi od raspoloživih sredstava, odluka etažnih vlasnika i procjena nadležnih inspekcija.
Općinska urbanističko-građevinska inspekcija može naložiti potrebne radove ili zabranu korištenja objekta ukoliko postoji opasnost. U slučaju obrušavanja fasade, odgovornost snose etažni vlasnici ili upravnik zgrade ako je bio upoznat s oštećenjem i nije reagovao. Upravnik zgrade je dužan hitno intervenirati i poduzeti neophodne radove radi otklanjanja opasnosti.
KUIP ističe da je najveći problem u rješavanju pitanja dotrajalih fasada nedostatak sistemskog pristupa. - Sanacija fasada na zaštićenim objektima zahtijeva plansko, stručno i koordinirano djelovanje svih nadležnih institucija, uz značajna finansijska ulaganja koja etažni vlasnici najčešće ne mogu sami osigurati - naglasili su iz ove institucije.
Austrougarski period (1878-1918) obilježio je intenzivnu urbanizaciju Sarajeva, tokom kojeg su izgrađene brojne javne, stambene i poslovne zgrade koje su gradu dale prepoznatljiv srednjoevropski izgled, uz istovremeno zadržavanje orijentalnog naslijeđa. Historijski urbani krajolik Sarajeva upisan je 2020. godine na UNESCO-ovu Tentativnu listu svjetske baštine, čime je dodatno potvrđena vrijednost graditeljskog naslijeđa nastalog kroz različite historijske periode, uključujući i austrougarsko doba.
