Milorad Dodik će morati prilagoditi svoju retoriku nakon nedavnog izbornog poraza Aleksandra Vučića u Srbiji, smatra Sven Alkalaj, ambasador Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama. Alkalaj je u razgovoru za N1 istakao da bi promjene u Beogradu mogle doprinijeti stabilizaciji političkih prilika u regiji.
Alkalaj je govorio o višemilionskim iznosima koje Republika Srpska izdvaja za lobiranje u Washingtonu, kao i o izostanku odgovora vlasti Federacije Bosne i Hercegovine na njegove prijedloge o angažovanju lobista. Također je komentarisao produženje mandata EUFOR-a, ulogu visokog predstavnika i budućnost Južne plinske interkonekcije.
"Dodik će morati smanjiti svoju retoriku"
Govoreći o pobjedi Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji i njenim mogućim posljedicama po političke prilike u Bosni i Hercegovini, Alkalaj je naglasio da će se ponašanje političkog rukovodstva Republike Srpske sigurno promijeniti.
"Pa sigurno da će Dodik morati smanjiti svoju retoriku, jer taj dvojac Vučić-Dodik je bio oslonac na čitavu ovu aktivnost separatista prema Bosni i Hercegovini, njihovu težnju za separacijom i odvajanjem od Bosne i Hercegovine", kazao je Alkalaj, dodajući da će intenzitet takvih aktivnosti oslabiti dok Dodik i njegovi saradnici ne procijene kako da djeluju u novim političkim okolnostima.
"Međutim, taj će intenzitet malo splasnuti sigurno, dok se Dodik i društvo priberu malo više šta i kako će raditi", rekao je Alkalaj, naglašavajući da bi promjena vlasti u Srbiji mogla pozitivno utjecati na odnose u regiji.
"Ova nova situacija s ovog stanovišta ovdje izgledat će relaksirajuće i doprinijet će većoj stabilizaciji u regionu", dodao je.
Ne očekuje veto na produženje mandata EUFOR-a
U kontekstu predstojeće sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, Alkalaj je izrazio uvjerenje da neće doći do blokade produženja mandata misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini. "Ja ne očekujem da će doći do nekog veta na produžetak misije EUFOR-a", istakao je.
Prema njegovim riječima, obavljene su potrebne konsultacije i ne očekuje veće probleme prilikom odlučivanja. Osvrnuo se i na izvještaj visokog predstavnika, naglašavajući da visoki predstavnik neće lično prisustvovati sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, niti će odgovarati na pitanja kao ranije.
Alkalaj je također spomenuo da zamjenik visokog predstavnika Louis Crishock neće doputovati u New York. Na pitanje o tome znači li to promjenu odnosa međunarodne zajednice prema instituciji visokog predstavnika, Alkalaj je odgovorio da se o tome još vode spekulacije. "To je još u fazama špekulacija određenih koje se vode između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država", rekao je.
On je dodao da druge države koje učestvuju u radu Vijeća sigurnosti i dalje smatraju da postoji potreba za visokim predstavnikom, jer nisu ispunjeni ciljevi koji bi omogućili ukidanje te institucije. "Međutim, ništa se suštinski nije promijenilo", poručio je.
"Ne očekujem nove intervencije visokog predstavnika pri formiranju vlasti"
Alkalaj je uvjeren da visoki predstavnik neće intervenirati u proces formiranja vlasti nakon izbora, kao što je to činio tokom prethodnog mandata. "Ne očekujem da će biti ikakvih intervencija od strane visokog predstavnika", kazao je.
Prema njegovim riječima, postoje parlamentarne većine koje mogu formirati vlast bez takvih intervencija. Govoreći o američkom pristupu, Alkalaj je istakao da su Sjedinjene Američke Države odavno odlučile da neće preuzimati proces izgradnje državnih institucija umjesto domaćih političkih aktera. "Vi se dole dogovorite", opisao je Alkalaj takav pristup, dodajući da smatra kako u Bosni i Hercegovini postoji politički kapacitet za formiranje vlasti.
"Put BiH ka NATO-u može i mora biti nastavljen"
Ambasador Alkalaj je upozorio na mogućnost opstrukcija euroatlantskih integracija, posebno od strane Dodikovih predstavnika u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Istovremeno, ocijenio je da trenutni odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama nisu naročito povoljni za očekivanje otvorene podrške američke administracije tom procesu.
"Jedna otvorena podrška od Sjedinjenih Američkih Država našem putu ka euroatlantskim integracijama neće biti", rekao je Alkalaj, iznoseći svoju procjenu. Naglasio je da Evropska unija i administracija Donalda Trumpa imaju različite poglede na pojedina pitanja, te da će biti potrebno mnogo diplomatskog umijeća kako bi Bosna i Hercegovina nastavila saradnju s NATO-om, uključujući učešće u vojnim vježbama i drugim aktivnostima.
Na pitanje o samom članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u, bio je izričit: "On se može i mora nastaviti. Mislim da je to i garant stabilnosti Bosne i Hercegovine i da to ne smije biti upitno". Podsjetio je da je put ka NATO-u definisan Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine, pozivajući se na njegov član 84. "To nije nešto što su političke snage sad dogovorile, nego je to put koji je utrt mnogo ranije", naglasio je.
"RS je za dvije godine potrošila više od četiri miliona dolara na lobiranje"
Jedan od važnih dijelova razgovora odnosio se na lobiranje Republike Srpske u Washingtonu i angažovanje američkih lobističkih organizacija. Alkalaj je iznio podatak da je RS tokom 2025. i 2026. godine za te aktivnosti izdvojila više od četiri miliona dolara. "RS je dosad potrošila samo u zadnje dvije godine, 2025. i 2026, preko četiri miliona dolara", kazao je.
Objasnio je da lobističke organizacije imaju značajnu ulogu u ostvarivanju kontakata s predstavnicima sadašnje američke administracije. "Ja sam dosad učestvovao u radu sa četiri administracije, od Clintonove pa naovamo, i nikad nisam naišao na zatvoreniju administraciju kada je riječ o pristupu vodećim ljudima", rekao je Alkalaj, dodajući da upravo lobisti omogućavaju pristup donosiocima odluka. "To rade lobisti, oni otvaraju ta vrata i na taj način se stvara utjecaj kod ove administracije", pojasnio je.
Smatra da Bosna i Hercegovina mora pronaći način da angažuje odgovarajuće lobističke organizacije koje bi zastupale njene interese u Washingtonu.
"Govorio sam i pisao vlastima FBiH, ali nije bilo nikakvih odgovora"
Alkalaj je posebno kritikovao izostanak institucionalnog odgovora na lobističke aktivnosti Republike Srpske. Prema njegovoj ocjeni, angažovanje lobista moglo se organizovati na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, uz pronalaženje odgovarajućeg zakonskog i finansijskog rješenja. Naglasio je da bi cilj takvog angažmana bilo očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Na pitanje da li je o tome razgovarao s predstavnicima federalnih vlasti, potvrdio je da je više puta ukazivao na potrebu djelovanja. "Jesam, i govorio i pisao, i na svakom susretu s našim zvaničnicima to ponavljam", kazao je. Dodao je da su Ambasada BiH i on lično spremni pomoći u pronalaženju ljudi koji bi mogli doprinijeti jačanju položaja Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama.
Međutim, na pitanje kakav je odgovor dobio od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, rekao je: "Nije bilo nikakvih odgovora, odnosno nije u tom smislu bilo reakcija, ni nekih konkretnih poteza." Istakao je i da, ukoliko je bilo pojedinačnih lobističkih aktivnosti, on kao ambasador nije bio uključen u njih. Alkalaj je uputio poziv novim vlastima da se ozbiljnije posvete ovom pitanju. "Moramo naći put ka lobiranju i pronaći organizaciju koja će stvarno raditi za dobrobit Bosne i Hercegovine", poručio je.
Južna plinska interkonekcija: "Trebat će dvije do tri godine"
Govoreći o Južnoj plinskoj interkonekciji, Alkalaj je ocijenio da je napravljen određeni pomak uključivanjem američke kompanije koja bi trebala realizovati projekat. Na konstataciju voditeljice da ugovor još nije potpisan i da realizacija projekta nije počela, ambasador je iznio pretpostavku da američka administracija čeka formiranje vlasti nakon izbora.
"Amerikanci žele da to ide na jedan efikasan način", rekao je. Podsjetio je da je učestvovao na skupu posvećenom ukapljenom prirodnom plinu (LNG), na kojem je bilo više od 250 američkih kompanija iz tog sektora. Govorio je i o razgovorima u State Departmentu, gdje je ponovo otvorio pitanje finansiranja projekta, uključujući mogućnost angažovanja američke Exim banke ili privatnog kapitala. "Tražio sam jednu brzu reakciju baš na izgradnju ovog plinovoda", naveo je.
Prema njegovoj procjeni, priprema i realizacija projekta zahtijevat će značajno vrijeme. "Jer to će uzeti dvije do tri godine sigurno, dok se sredstva nađu, dok se projekti urade", kazao je.
Najavio mogućnost izgradnje dvije plinske termoelektrane
Alkalaj je govorio i o širim energetskim planovima koji bi, prema njegovim riječima, trebali pratiti razvoj plinske infrastrukture. Naveo je da se predviđa izgradnja dvije plinske termoelektrane koje bi proizvodile električnu energiju, čime bi se otvorile mogućnosti i za izvoz. "Tako da se tu predviđaju dvije gasne termoelektrane koje bi proizvodile energiju", rekao je.
Naglasio je da energetska sigurnost nije važna samo za snabdijevanje domaćinstava nego i za industrijski razvoj, posebno za podatkovne centre i infrastrukturu povezanu s umjetnom inteligencijom, koji zahtijevaju velike količine električne energije. Smatra da bi razvoj takvih kapaciteta bio značajan za buduću ekonomsku konkurentnost Bosne i Hercegovine.
Govoreći o pitanju državne imovine, koje je spomenuto kao jedna od prepreka realizaciji energetskih projekata, Alkalaj je istakao da se ono mora riješiti. "Pitanje državne imovine sigurno se mora riješiti, to je važno pitanje, a pravljenje ove energetske sigurnosti je državno pitanje", zaključio je ambasador BiH u Sjedinjenim Američkim Državama Sven Alkalaj.
