U kontekstu globalnog naoružavanja i sve većeg značaja vojne industrije, Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima koji bi mogli pretvoriti njen potencijal u ključni sigurnosni i ekonomski resurs, smatra vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović. Međutim, on naglašava da političke blokade predstavljaju značajnu prepreku na tom putu.
U emisiji '7Plus' na Hayat TV, Ahatović je istakao da se trenutna globalna sigurnosna situacija nalazi pod određenom kontrolom, ali je teško govoriti o stabilnosti. On je dodao da posljedice ratova i kriza više nisu ograničene na područja sukoba, već se snažno odražavaju i na globalnu ekonomiju.
Ahatović je istakao da globalno stanje sigurnosti nije na zadovoljavajućem nivou, naglašavajući da se situacija pogoršala nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. "Globalna ekonomija trpi, a sigurnosna situacija je ozbiljno narušena," kazao je on, dodajući da trenutni događaji na Bliskom Istoku ne pružaju osnove za optimizam.
U razgovoru je posebno naglašena povezanost između Rusije, Irana i Bliskog istoka, gdje su zemlje Perzijskog zaljeva godinama bile važne za rusku ekonomiju, omogućavajući joj plasman proizvoda, kapitala i resursa usprkos ratu u Ukrajini.
Ahatović je ukazao na to da je trenutna situacija dodatno zakomplikovana zbog uključivanja Sjedinjenih Američkih Država, koje nastoje ograničiti iranske vojne kapacitete, a Iran se pokazao kao teži protivnik nego što se očekivalo.
Hormuz kao ključna tačka globalne ekonomije
Jedna od tema razgovora bila je mogućnost preuzimanja kontrole nad Hormuškim moreuzom od strane SAD-a, što je Ahatović ocijenio kao veoma rizično zbog potrebnih vojnih kapaciteta.
"Ne može se izolovati Iran i stvoriti situacija u kojoj se ne može braniti," naglasio je Ahatović, objašnjavajući da Pentagon ima poteškoća u rješavanju tog problema.
Govorio je i o posljedicama zatvaranja Hormuškog moreuza, ističući da Iran koristi kontrolu nad pomorskim saobraćajem kao odgovor na pritiske. "Iranci mogu lako zaustaviti promet ili naplaćivati prolaz," dodao je.
Ahatović je upozorio na posljedice sukoba na američke vojne zalihe, posebno ističući sisteme Patriot, čija cijena jedne rakete iznosi oko četiri miliona dolara. Smatra da će države morati povećati proizvodne kapacitete u namjenskoj industriji i ubrzati razvoj vojne tehnologije.
BiH kao strateški resurs
U vezi sa namjenskom industrijom Bosne i Hercegovine, Ahatović je naglasio njen značaj kao strateškog resursa i potrebu za partnerstvima sa Evropskom unijom i NATO-om. "Namjenska industrija je naš ekonomski strateški resurs," rekao je, dodajući da BiH može ponuditi svoje kapacitete EU i NATO-u.
Ahatović je ocijenio da su susjedne zemlje, poput Srbije i Hrvatske, napredovale u razvoju vojnih kapaciteta, dok BiH zaostaje, posebno u kontekstu vojne industrije.
"Svako gleda svoj interes, a diversifikacija naše vanjske politike je bitna," poručio je Ahatović, naglašavajući potrebu za saradnjom s Istokom i Zapadom.
Sigurnost BiH
Razgovor je obuhvatio i sigurnosni sistem BiH, gdje je Ahatović kritikovao način predstavljanja novog helikoptera Kantona Sarajevo. Iako podržava nabavku, ističe da letjelica mora biti operativna kada je građanima potrebna pomoć.
Ahatović je naveo Zeničko-dobojski kanton kao pozitivan primjer, ističući da je njihov helikopter H125 već u funkciji gašenja požara. Također, upozorio je na nedostatak ozbiljne riječnu flotilu u BiH i mogućnosti domaće proizvodnje dronova.
"Imamo stručnjake i namjensku industriju koja može proizvoditi dronove, ali nedostaje jasna veza između industrije i potreba Oružanih snaga," rekao je.
Na kraju razgovora, Ahatović je komentarisao predstojeće izbore, prognozirajući kampanju obilježenu međusobnim optužbama, ali je naglasio da građani imaju priliku promijeniti političke predstavnike. "Nije svrha demokratije da biramo iste, već da izaberemo one koji će najbolje artikulisati naše interese," zaključio je.
Ahatovićeva analiza otvorila je mnoga pitanja o sigurnosnim izazovima i unutrašnjim političkim blokadama, naglašavajući potrebu za jasnom vizijom države.
